• Proizvodnja hmelja
  • 06.09.2018. 10:30

Stotinjak farmera proizvede sav češki hmelj

Uzgoj hmelja u Češkoj dio je tradicije neophodne za proizvodnju piva. Oni su 4. zemlja u svijetu po proizvodnji ove biljke, ali i vodeća ako kompariramo proizvedene količine u odnosu na broj stanovnika. I uz veliku domaću potrošnju piva (145 litara per capita godišnje), svake godine izvezu hmelja u vrijednosti većoj od 50 milijuna američkih dolara

Foto: Vedran Stapić
  • 1.809
  • 185
  • 1

Njihove velike, globalno poznate pivovare znaju svi, ali tu su još desetine regionalih, ali i više od 390 mikro-pivovara diljem Češke. U prošloj godini bilo ih je 425 ukupno, a njihova najvažnija sirovina je hmelj (lat. Humulus lupulus). Od cvjetnih šišarki kultiviranih sorti ove biljke ovisi čitava industrija jer su one taj sastojak koji pivu daje okus i neophodnu gorčinu. Uzgajaju ga češki farmeri u samo 3 regije ove države srednje Europe – Saaz (Žatecko), Auscha (Uštecko) i Tirschitz (Tršicko), a prva spominjanja sežu u daleko 8. i 9. stoljeće. U korištenju naziva regija prisutni su i njemački i češki nazivi (u zagradama).

Česi su i veliki izvoznik hmelja. Koriste poziciju vlastith specifičnih vremenskih uvjeta, a i zaštitili su ga i na EU razini (geografski sortu Saaz u istoimenoj regiji). S obzirom na zahtjeve tla i vode teško ga je i proizvoditi drugdje. Tržište ga traži, jer pivopija ima diljem svijeta, vole ga brojni, a čak ga i liječnici preporučuju, primjerice, kod poteškoća s kamencem u bubrezima.

I liječnici ga preporučuju

Česi imaju stabilan prosjek potrošnje piva na razini 145 litara po glavi stanovnika godišnje, a četvrta su zemlja u svijetu po ukupnoj proizvodnji hmelja. Odmah iza Njemačke, SAD-a i Kine. Kada se njihove količine usporede s brojem stanovnika, Češka je daleko najveći proizvođač per capita. Ova biljka se udomaćila u umjerenim područjima sjeverne hemisfere.

Uzgajaju 16 sorti, ali se 87% proizvodnje je Saaz

Hmelj danas proizvodi 118 čeških farmera, na ukupnoj površini od 4.945 hektara, govore podaci iz 2017. godine. Uzgajaju 16 sorti, ali čak 87% njihove proizvodnje hmelja bazirano je na jednoj - sorti Saaz (Žatec). Prosječna veličina nasada kreće se oko 45 hektara površine. Prosječni prinosi se kreću od 1 do 3 tone suhog cvijeta hmelja po hektaru. 

Ipak, interes za proizvodnjom opada jer se prema dostupnim podacima smanjuju površine pod ovom kulturom, ali to kompenziraju rastom prinosa. Ukupna proizvodnja hmelja je ovoj državi na razini oko 6.000 tona godišnje.

Proizvodnja je znala podbaciti u sušnim godinama, pa je tako navodnjavanje izuzetno važno za ovu kulturu. Prije 6 godina (2012.) imali su iznimno lošu godinu u proizvodnji kao posljedicu velike suše. Unazad nekoliko godina naveliko ulažu u navodnjavanje kako bi izbjegli oscilacije u prinosima, a razvijaju i nove sorte hmelja koje će biti otpornije na sušu, kaže profesor František Kumhala sa fakluteta inženjerstva, Sveučilišta za poljoprivredu, ekonomiju, šumarstvo i okoliš iz Praga.

Uzgoj i obrada hmelja

Hmelj je trajni nasad koji ima vijek eksploatacije od 15 do 25 godina. Prije sadnje tlo se rigola i priprema na dubinu od 35 do 60 cm te se postavljaju stupci i žice slično kao kod protugradnih sustava u voćnjacima.

Razlog tomu je što je hmelj biljka penjačica, koja svakog proljeća niče iznova iz na hladnoću otpornog rizoma. Vegetacijska sezona kreće krajem ožujka ili početkom travnja i traje do kolovoza. 

Svake godine u žetvi režu cijeli nadzemni dio biljke koji se potom šalje na obradu

Na jednom hektaru površine posade 3.500 sadnica na 30-ak cm dubine. Stabljike se drže armature, a dvije su metode uzgoja pa time i različite žetve hmelja. 

U Njemačkoj koja je najveći svjetski proizvođač koristi se dikretna metoda berbe/žetve koja se vrši posebnim kombajnima. Oni primjenjuju uzgojni oblik visine 3 metra, tzv. low-trail i on se danas skida vučenim kombajnima, sličnim onima za vinovu lozu. Velika prednost tog uzgojnog oblika je i u tome što je manje ljudi potrebno u berbi.

U Češkoj je češći drugačiji pristup, skida se indirektnom metodom koja se provodi u dvije faze. Reže se cijela biljka, koja se kasnije čisti, separira i obrađuje. Nasljeđe je to prošlosti i konfiguracije njihovih nasada. Oni hmelj uzgajaju na high-trail plantažama u kojem stabljike idu do 7 metara visine
Svake godine u žetvi režu cijeli nadzemni dio biljke koji se potom šalje na obradu u tvornice gdje se mehaničkim i zračnim separatorima odvajaju nečistoće i nepoželjni dijelovi. Nakon obrade hmelj ide na sušenje gdje se postiže konačna vlaga do 10%, te se takav može pakirati. Najčešće u transportne vreće 60x60 cm, visine 120cm i ukupne težine do 60kg.  

Danas ga za potrebe industrije melju ili granuliraju pa se u takvim oblicima koristi u proizvodnji. Dostupan je i kao ekstrakt koji je sve popularniji među pivarima, zbog praktičnosti primjene u pojedinim fazama spravljanja. Današnje pivo često sadrži i 3 različite vrste hmelja, svaki sa svojom ulogom u proizvodnom procesu i finalnom proizvodu.

Pelete pakiraju u različitu ambalažu sve od 1kg ili 2,5kg pa do većih, sve do 140kg. 

Hmelj se može naći u različitim oblicima, a jedan od njih je i granulat

Hmelj za sve - od nesanice do nervoze

Koliki značaj hmelj ima u pojedinim društvima govori informacija da u Češkoj postoji pet muzeja posvećenih tradicijskom uzgoju ove biljke, a najveći od njih se nalazi u gradu Žatec u Češkoj.

Oduvijek je imao i medicinske primjene u narodu. Pa se tako koristio za nesanicu, nervozu ili kod problema s prostatom, kod disbalansa hormona ili zalječivanja rana.

Zanimljivo da je Češka je ujedno i jedna od rijetkih zemalja koja ima vlastitu proizvodnju mehanizacije za berbu i obradu hmelja - uz spomenutu Njemačku i SAD.

Pohvaliti će se Česi da se hmelj koristi i u medicini i kozmetici, ali će u šali dodati da su to zanemarive količine, jer im prije svega treba za pivo.

Zajedno od hmelja do piva

Njihove kooperative i snažna udruženja nositelji su gospodarskih cjelina te posve kontroliraju proizvodnju hmelja na razini regija. Imaju vlastite prerade, mehanizaciju i kanale do proizvođača piva koji generiraju potražnju za njihovim sirovinama.

Baštine i kulturu zajedničkog djelovanja pa tako imaju i krovnu organizaciju uzgajivača hmelja, koji tijesno surađuju sa znanstvenom zajednicom.

Hmelj traži velika ulaganja

Ulaganja po hektaru u prvoj godini su velika i iznose do 40.000EURa (bez zemljišta) za što su potrebne godine dobrih rezultata kako bi povratili investiciju. Prosječni trošak proizvodnje svake godine po hektaru nasada kreće se na razini između 11 i 12 tisuća EUR-a, otkrio nam je podatke Zdenek Rosa, prvi čovjek kooperative Bohemia HOP.

Cijena koju farmeri ostvaruju je oko 10EUR-a po kilogramu suhog hmelja, a prosječni prinosi oko 1,2 tone po hektaru za sortu Saaz. Ova godina u regiji Žatec biti će loša, jer očekuju prinose ispod tone. Kažu kako je granica isplativosti na prinosu od 1 tone, što sugerira da će 2018. godina biti loša za ovdašnje farmere.


Povezana biljna vrsta

Hmelj

Hmelj

Sinonim: - | Engleski naziv: Hop | Latinski naziv: Humulus lupulus

Hmelj je višegodišnja biljka i pripada u najunosnije ratarske kulture. Višegodišnja je dvodomna biljka, što znači da se muške i ženske biljke morfološki razlikuju. Uzgaja se da bi... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Zdenek Rosa František Kumhala Hmelj Pivo Žatec Češka Saaz


Autor

Vedran Stapić

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi