Što sijati - a ne izgubiti?

Domaći se ratari iznova nalaze na prekretnici. Što sijati da bi se nagodinu ostvario željeni financijski razultat i na kraju krajeva - preživjelo.

Ratari se i ove godine žale na cijenu pšenice, a nezadovoljstvo se povećava najavom Granolia da neće uzimati pšenicu s manje od 12% proteina. Proizvođači su pak neprijateljstvo već stvorili i s Kodeksom za otkup žitarica i uljarica, prema kojem se po prvi puta pšenica rangira u tri klase.

"Ove godine u otkupu pšenice uvedena je klasifikacija pšenice prema novom kodeksu. Budući da je sadržaj proteina bio dosta nizak, a mlinsko-pekarsku industriju zadovoljava protein u zrnu od minimalno 12,5%, stav je tvrtke da se otkupljuje pšenica s minimalnim navedenim postotkom proteina. Osim proteina za određivanje kvalitete bitni su i reološki parametri kvalitete, o kojima mogu više reći kontrolne kuće koje utvrđuju kvalitetu. Na tržištu je nekoliko domaćih sjemenskih kuća (Poljoprivredni institut Osijek, Bc Institut, Agrigenetics) koje mogu ponuditi sorte takve kvalitete zrna, što se može vidjeti iz rezultata njihovih pokusa i analiza", javljaju iz Granolia, piše Glas Slavonije.

Nebriga države

Proizvođači se žale da im je svake godine najveće pitanje - sijati visokokvalitetne ili rodne sorte? Ili napustiti pšenicu i okrenuti se novim kulutrama? I s jednim i drugim proizvođači su nezadovoljni, a kao problem navode nebrigu države.

"Dijelom je tu nebriga države za svoju hranu, a dijelom i naša odgovornost, jer nemamo skladišta, čime bismo imali manevarskog prostora da urod držimo do trenutka kada će nam cijena biti povoljna. Tako smo prisiljeni sve odvesti odmah, a ne svoju pšenicu držati do Božića i onda ju prodati, kada je cijena najjača. Mi to ne možemo jer, ako urod ne predamo odmah, nemamo financijskog prostora za nabavu za novu sjetvu, za dalje raditi", pojašnjava Željko Fabric, ratar iz Drenja.

Fabric navodi i primjer da poljoprivrednici u Austriji imaju mogućnost dobiti pozajmice u bankama, što im osigurava financijsku stabilnost kod nove sjetve. Pšenicu zato čuvaju do najboljeg trenutka za prodaju. Nezadovoljan prinosom i cijenom vrhunske pšenice koju je do sada sadio, odlučio se prijeći na domaće visokorodne sorte. No, ni tu nije kraj. Fabric je svoje površine pod pšenicom, nezadovoljan stanjem, počeo smanjivati.

Zemlja čeka bolja vremena

Fabric pojašnjava i da lagano prelazi na proizvodnju eko lucerne i trava i postupno smanjuje površine pod pšenicom. "Smanjujemo drastično dosadašnje ratarenje. Neka se zemlja odmara i čeka bolja vremena, ne možemo vječno proizvoditi s minusom", kaže Fabric.

Prvi čovjek Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić na ovu temu odgovara da svaki poljoprivrednik mora biti organiziran i udružen, dok su naši proizvođači još uvijek svatko za sebe. "Našem tržištu potrebno je 5% pšenice prve klase i 70% druge i treće klase, a ostalo je pšenica izvan klase". To su potrebe tržišta i seljaci to moraju osluškivati i pratiti.

Što kažu naši stručnjaci?

Svi se naime slažu u jednome, treba sijati one sorte kojima će se postići najveći financijski rezultat. Dakle, što nam je činiti?

"Najtraženije i najrodnije sorte dobre i vrlo dobre kvalitete su Srpanjka, Lucija, Katarina, Kraljica, Vulkan, Renata, Felix, Anđelka. Vrlo rodne sorte su i Os Alka i Leuta. Nudimo i pet novih sorti: Os Jelena, Silvija, Dam Daj, Tika Taka i Klasan. S obzirom na kodeks pri otkupu pšenice, koji se počeo primjenjivati u ovogodišnjoj žetvi, treba reći da u prvi razred kakvoće najčešće ulaze sorte Os Olimpija, Kraljica i Renata, Rebeka, Silvija, Ficko i Os Jelena, a u dobrim uvjetima proizvodnje i Felix, Vulkan, Super Žitarka i Golubica. Sorte Srpanjka, Katarina, Lucija, Anđelka. Najčešće su u drugom razredu kakvoće uz standardnu tehnologiju proizvodnje", napominje za Glas Slavonije Georg Drezner, predstojnik odjela za Oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijeku.

Drezner navodi da su u protekloj godini postignuti izrazito veliki urodi zrna, a dobri proizvođači, osobito oni u Istočnoj Slavoniji ostvarivali su urod i 10 t/ha.

Marko Maričević iz Zavoda za strne žitarice i krmno bilje Bc Instituta ističe Bc sorte pšenice kao sorte visokog potencijala za nadolazeću sjetvu. Iznadprosječan sadržaj proteina ove godine imale su Bc Anica, Bc Lorena i Bc Darija. Bc Mandica je sorta nešto nižeg sadržaja proteina, ali izuzetne rodnosti.

Nedovoljna primjena agrotehnike

Genetičar i vlasnik tvrtke Agrigenetics, Milan Bede, navodi da su ove godine bile izrazito velike razlike u prinosima pšenice, koji su se kretali od 3 do 10 t/ha. Bede kao razlog ovoga vidi nedovoljnu primjenu agrotehnike te naglašava da proizvođači moraju znati da ne mogu proizvoditi pšenicu s utroškom od 100 kilograma mineralnog gnojiva po hektaru.

"Sve su naše sorte, Maja, Mia, Srpanjka, Kraljica, Anica, dale prinose od 7 do 9 t/ha i od 12,5 do 15% proteina. To strane sorte nemaju. Što se tiče primjene kodeksa o kvaliteti, ja to pozdravljam jer to znači da se Hrvatska napokon opredijelila za proizvodnju pšenice za ljudsku prehranu, a ne za hranidbu stoke", poručuje Bede.

Foto: depositphotos.com/ginasanders