Konkurencija između pšenice zapadnoeuropskog i crnomorskog podrijetla je na novom vrhuncu
Cijene na tržištu žitarica su i dalje slabe. U utorak su bile u padu, od oko 9 eura/t za pšenicu i kukuruz, a slično se očekuje i u narednom tjednu.
Analitičari tvrtke Agritel danas izvještavaju o oporavku terminskih tržišta s obje strane Atlantika. Riječ je o dnevnim porastima od +2,3% za pšenicu i +2,2% za kukuruz što je najjači rast unazad posljednjih 7 mjeseci. No, navode kako je cijena i dalje ispod psihološke razine od 200 eura/t.
Na gotovinskom (spot) tržištu one su ipak nešto više i prešle su taj prag.
Cijena pšenice na pariškoj spot burzi:
Smatraju da je konkurencija između pšenice zapadnoeuropskog i crnomorskog podrijetla na novom vrhuncu, na što velik utjecaj imaju i prosvjedi poput onog u Poljskoj gdje farmeri blokiraju kamione i vlakove koji prevoze ukrajinske žitarice.
Kada je riječ o pšenici na terminskom tržištu za svibanj, ona se na pariškom MATIF-u trguje za 198 eura/t, a kukuruz za lipanj po 171 euro/t. Razlog su jeftinije crnomorske, slabija potražnja, ali i prognoza za veću količinu ruskih.
Cijena kukuruza:
Cijene za uljanu repicu bilježe lagani pad, pa je tako za svibanj 2024. pala za 1,50 eura/t na 425 eura/t. Kada je riječ o novoj, kolovoškoj žetvi, stabilizirale su se na 423,75 eura/t. Na ovakav trend utječu cijene brazilske soje i poboljšanje vremenskih uvjeta u Argentini. S druge strane, padaju cijene sirove nafte kao i palminog ulja.
Cijena uljane repice:
Kada je riječ o američkom tržištu, pšenica, čija je cijena oštro pala prošli tjedan, snažnije se oporavila u odnosu na kukuruz i soju.
Kažu kako su i cijene tamošnje pšenice pod velikim utjecajem međunarodne konkurencije crnomorske dok na kukuruz i soju utječe situacija u Južnoj Americi, odnsono Brazilu i Argentini.
Ako vremenski uvjeti budu normalni, ove bi godine Rusija mogla požnjeti 135-145 milijuna tona žitarica, rekao je predsjednik Ruske unije žitarica Arkadij Zločevski. Istaknuo je kako očekuju povećanje izvoza na najmanje 70 milijuna tona.
Također, ukrajinsko ministarstvo poljoprivrede objavilo je da je od početka veljače izvezeno 3,2 milijuna tona žitarica, gotovo koliko i prošlog mjeseca (3,3 mil. t).
S obzirom na loše prognoze za proizvodnju u Europi, posebno Francuskoj u kojoj je značajno pala površina pod ozimim žitaricama, pšenice za -7,7% na 4,36 milijuna hektara te ječma za -6,6% na 1,3 mil. ha, očekuje se lagani oporavak cijena.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
No, prognozirana kiša bi mogla pogoršati ionako tešku situaciju, posebice za ozimine, navodi Agrarheute. Oko 68% pšenice je u dobrom do izvrsnom stanju, u usporedbi s 93% u ovo doba prošle godine. Za jari ječam, vlažno vrijeme značajno odgađa sjetvu.
Tagovi
Autorica
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Domaći OPG-ovi i sustavi sve više mijenjaju KAN i UREU tekućim dušikom
Niste stigli odraditi zemljišni tretman protiv korova? Evo rješenja
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Slaven Puzjak krenuo s berbom kamilice: To je kultura s tradicijom i stabilnom cijenom
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Koji je razlog smanjenja površina pod uljanom repicom, izuzetno vrijednom ratarskom kulturom?
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Čitam što pišete svi !ČINJENICE su da mi nismo sposobni proizvesti hranu ni za sadašnjih oko 3, 6 milijuna ljudi koji žive u RH !IMAMO prostora za POVEĆANJE proizvodnje jer imamo VIŠE STOTINA tisuća ha NEOBRAĐENE privatne i državne zemlje ! Na dohodovnije kulture ne možemo ići bez izgradnje akumulacija i sustava za navodnjavanje ! U ribnjačarstvu ( slatkovodnom ) , isto imamo više TISUĆA ha zapuštenih ribnjaka ! Marta priča o ekološkoj poljoprivredi ! Pa Marta ja sam rođen 1955 u vrijeme petrolejki , konjskih zaprega i 100 % ekološke poljoprivrede ! A , onda su seljaci krenuli na kupnju traktora , pa sjetvu stranih pšenica - talijanske LIBELULE i SAMPASTORE , koju su odlično jeli vrapci , pa su došla umjetna gnojiva , pa zaštitna sredstva , pa ISELJAVANJE iz sela ! I onda sam gradeći dalekovode prešao pješice dio Srbije , veliki dio Hrvatske , Slovenije , sjeverni dio Njemačke , Libiju od Tunisa do Egipta , bio u više država kao turist i JEO HRANU u nabrojanim državama , kupovno voće iz INOZEMSTVA ! *** I sada GUBIM dosta vremena pišući o POVIJESNIM pomacima za hrvatske OPG , koji su VEĆINOM za MUZEJ ! MI imamo KVALITETNIH proizvoda , ali to je VEĆINOM NE BITNO za TRŽIŠTE ! BITI ćemo POMETENI sa UVOZOM iz država EU i izvan EU , to ja tako vidim !
Marta Radić
prije 1 godinu
Nema zabrane to bi bilo suludo , ali mora biti standard kojeg se mora pridržavati , pogotovo što se hrane tiće. Hrana na policama treba biti sva jednaka , nema eko , integralna ili nešto treće...ali mora se znati kako se proizvodi kontrolirani uzgoj . Tako se moraju ponašati svi koji hoče uvoziti hranu u EU. Nema zabrane samo standard...možda za afriku je drugačiji standard za ameriku drugi itd.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Gardunko; nisu stvari tako jednostavno posložene u svijetu.Svaka ozbiljnija država štiti svoju proizvodnju,bilo koje vrste.Kinezi obilato sufinanciraju električne automobile,jer žele ovladati tržištem,iako im milijuni auta leže na skladištima.SAD prodaje EU pet pua skuplji plin nego mu je cijena kod kuće.Ovdje najčešće spominjemo zatvaranje granica za proizvode upitne kvalitete,koji ne zadovoljavaju standarde koje je nama nametnula pametna EU.
Makeba
prije 1 godinu
To i je cilj propast opg.
slobodan rajić
prije 1 godinu
Nikad više skupe pšenice,kukuruza, soje...zaboravite. Veliki igrači uz EU žele samo jeftinu robu, ekologija i zdravlje nisu bitni. Mnogi seljaci će propasti i zatvoriti OPG-e. Što se tiče ekološke proizvodnje, poštujem prave eko proizvodače , ali među "ekolozima" je bio veliki broj prevaranata...posebno ratara.
Marta Radić
prije 1 godinu
U potpuno se slažem s Vama...cijeli put zelene tranzicije je nedorečen , te ne prate financijska sretstva , te loše iskomuniciran...pa zato imamo što imamo..i poljoprivrednici prosvjeduju.. No to je tako , zato što glavešine unutar EU , još uvijek su potplacene od velikih multinacionalki pa stvaraju kaos... Trgovci su ovladali politikom , a njima nikad dosta.
Makeba
prije 1 godinu
Očito da ljudi u svijetu žive u SRETNOM svijetu , gđo. Celić, pa imaju nagone za žderanjem, a povezano je sa slabim tjelesnim aktivnostima.
Makeba
prije 1 godinu
Ima tome 15 godina i više kad sam razmišljao o prelazu na eko proizvodnju. Tada mi je moja frendica u Švicarskoj to malo istražila.Mene je apsolutno zanimala dorada. Ispalo je da njih zanima samo jeftina roba. Nikako niste mogli ući u njihove pogone da to vidite. Izgovor je bio da su ih posjetili Kinezi i kopirali pogon.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Pričamo o kontroliranom uvozu u EU,a oni hoće potpisati sa južnoameričkim državama sporazum o slobodnoj trgovini,te iz Ukrajine imamo bezcarinski uvoz.Koliko su spremni podržati zelenu tranziciju govori podatak da su izdvajanja za EU poljoprivredu smanjena za 28%.Kako onda sve to ostvsriti,ili bolje rečeno preko čijih leđa.
Marta Radić
prije 1 godinu
Slažem se da organsko uzgojena hrana mora biti cijenovno pristupačnija široj masi ljudi...tu je na potezu država , da nadoknadi razliku , manjih prinosa te jeftinih proizvoda.
Makeba
prije 1 godinu
Ljudi jesu gladni i naši penzioneri koji kopaju po kontenjerima i većina planete je gladno. I točno je da se ide na proizvodnju bez tla .
Maja Celing Celić
prije 1 godinu
Potražnja za eko uzgojenim proizvodima opada u EU dok površine rastu. https://www.euractiv.com/section/agriculture-food/news/eu-needs-to-stimulate-demand-for-organic-food-stakeholders-say/ Zanimljivi su razlozi za više cijene eko proizvoda, a koje navode u EU. Đuro, kada kažete da treba zadovoljiti populaciju ljudi... slažem se. Ali ja mislim da je veći problem zadovoljiti apetit zapadnog čovjeka kojem nikada nije dovoljno, koji jede iznad svih svojih potreba, koji stalno traži novitete u okusima, bojama, raznolikosti... Pa ljudi više razmišljaju o tome što će pojesti nego o društvenim, pravim problemima. Ljudi stalno nešto žvaču, stalno trebaju još..., a istovremeno, što kaže Makeba, pokušavaju "skratiti" vrijeme pripreme kupovinom nasjeckanog luka, oprane salate i ne znam čega. Totalna dekadencija društva i što kaže Korado Korlević, ušli smo u slijepo crijevo civilizacije.
Marta Radić
prije 1 godinu
Opet ulazimo u temu da će nedostajati hrane i da će svijet biti gladan...svijet će biti gladan ako nas poharaju prirodne nepogode . Hrane ima sasvim dosta i svijet neće biti gladan . To su priće o gladi i nedostatku hrane , potenciraju globalni igrači koji manipuliraju te umjetno stvaraju nedostatak , kad im to je cilj , radi svojih interesa. Naravno pitanje je kakve to hrane ima... E sad tu dolazimo do onoga što je izjavio Geates , GMO hrana za siromašne i kontrolirana za bogate. Što mi to u EU hoćemo konzumirati moramo odlučiti... Ja sam za kontroliranu proizvodnju , zvala se ona eko ili integralna ili drugačije...Ta proizvodnja mora imati svoja pravila , a hrana mora biti zdravstveno ispravna , te cijenovno pristupačna. Kada obuhvatite zeleni plan i eko proizvodnju unutar EU , dođete do zdravstveno ispravnije hrane , čišći okoliš , zdravije tlo i dr. Ali i do cca 30-40 % manje proizvedene hrane. Manja proizvodnja je sasvim dostatna da prehrani stanovništvo EU...jer sada 50% izvozimo. Kada imate unutar EU zdravstveno ispravniju hranu , tada uvodimo jasna pravila pri uvozu hrane u EU , a to su visoki zdravstveni standardi. Takovi visoki standardi uništiti će uvoz hrane u EU za cca 90% ...jer većina zemalja veliki proizvođači hrane NEmogu ispuniti te standarde Za sve to treba period prilagodbe , ali i više novca za tu tranziciju. Ništa nije savršeno , tako i ta tranzicija Mogu se složiti da se trebamo okrenuti sortama bilja koje su otporne na bolesti i na klimatske promjena , stres u vegetaciji i dr. Tlo nam je uništeno , gledam neka istraživanja , koja kažu da nam je većina tala kisela ph 3,8-4,5 , humus od 1-1,5 .tla su nam zbijena , nemaju kapacitet ni primiti ni zadržati vodu i dr. Tako da tu treba intenzivnije agronomska struka educirati se i prilagoditi novim spoznajama . Puno je posla , puno promjena... U ovom trenutku nedostaje komunikacije i edukacije , te informiranosti javnosti , poljoprivredni proizvođača i dr...što to znači zelena tranzicija , koje su prednosti , koji izazovi i dr. Jedno je sigurno , biramo postojeće ...intenzivna poljoprivreda koja uništava tlo , vode prirodu i okoliš. Borba na trzisti sa jeftinom GMO hranom , nekontrolirani uvoz te hrane , vrlo skupa proizvodnja..gnojivo .zaš sretstva , i dr. Ili biramo drugačiji put...onaj evropski koji je drugačiji od većine svijeta , te ima svoje standarde , ali i izazove.
Makeba
prije 1 godinu
Ne ide se na to da mi proizvodimo išta.Stalno ti govore o kontroliranim uvjetima, o hidroponskom uzgoju bez tla Pa ispod Kvatrića u ZG se pod zemljom u kontroliranim uvjetima proizvode biljke. Kinezi proizvode umjetnu piletinu ,za proizvodnju umjetnog mljeka dosta su im zrak i gljivice. Ameri pristaju meso.. Henry Kisinđer je rekao da ko kontrolira hranu kontrolira ljude. Penzioneri budu jeli eko hranu. Daj nemoj. Jedan moj kolega agronom je davno rekao da se rađe baca hrana u more nego da se da gladnim u Africi.
Makeba
prije 1 godinu
Pa moja frendica u Švicarskoj ne može kupovati eko hranu. Kaže ja kupim za 30 franaka u marketu ,a u eko trgovini to košta 500 f. Da Marta zaboravila si da je farmaceutska industrija najsretnija, jučer mi dolaze rođaci pa kažu pa što je to sad su svi dementni ,ljudi umiru ko muhe,očito od sreće.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Marta , eko proizvodnja je floksula i ona nije budućnost , jer se na takav način NE MOŽE osigurati hrana za populaciju ljudi na Planetu zemlja koja se povećava . Prvi preduvjet za ZDRAVIJU hranu je IZMJENA sorata voća , povrća , SJEMENA ratarskih kultura , jer primjera radi u proizvodnji jabuka napravili su selekcije kod kojih bolest napada list i plod ( zlatni delišes ) ! EKOLOŠKI u Hrvatskoj MOŽE se proizvesti na PAŠNJACIMA meso i mlijeko ovaca i koza , kao i dio RATARSKIH kultura za prehranu stoke , peradi , ribe ! U voćarstvu ( šljive ) američke i srpske sorte moraju se prskati 3 do 4 puta ( zimsko , osica , MONILIJA ) ! PROBLEM je Hrvatske što ni na jedan način NISMO SPOSOBNI proizvesti hranu NI ZA VLASTITE POTREBE , TE ISKORISTITI POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE KAO I VODU U SMISLU UZGOJA RIBE I NAVODNJAVANJA !
Marta Radić
prije 1 godinu
Koliko znam eko proizvodnja u RH je u osjetnom padu , zbog birokracije i ogromnih kontrola , te smanjenja poticaja. No , eko proizvodnja je budućnost , bez razlike na manje prinose i još uvijek nesnalaženje u toj proizvodnji. To je vrlo zahtjevna i specifična proizvodnja , te treba puno znanja i iskustva. Na tržištu ima mnogo nove tehnologije za eko proizvodnju , za suzbijanje korova i dr ..no nažalost vrlo skupa. Tako da država tu treba povećati izdvajanja ili barem neki fond , da si ljudi mogu kupiti novije , preciznije strojeve za eko proizvodnju. Naravno nije eko proizvodnja za svakoga , no treba ići u tom smjeru.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Marta;dobro si to primjetila,ali do kada će to prolaziti? Ubuduće biti po onoj.. tko je jamio,jamio.Ekološki orasi se krče,jer je potreno imati urod.Može to funkcionirati i dalje,ukoliko imaš nekoga u agenciji,ali sve teže jer je previše postalo masovno.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Makeba je sve dobro primjetio i objasnio.Ekologija može proći na nekim starim sortama voća ili povrće u manjim količinama za vlastite potrebe,jer zahtijeva previše fizičkog rada,kojeg nema tko raditi.Sve to na kraju ne možete prodati po adekvatnim cijenama,jer je kupovna moć nikakva.Uzgoj ljekovitog bilja se tu uklapa,ali koje su to površine.Da li je netko od vas vidio ekološku proizvodnj u ratarstvu?Pričap sam ovdje o kontrolama koje sam imao.Kod mene stalno kontrole,a kod velikog ekološkog poljoprivrednika nikada.,a radilo se o površinama od oko 500ha.Sve je to lov na poticaje,uz očiti blagoslov nadležnih.Pa ljudi su plakali kada su gledali tolike table zakorovljene..Vršio je manje nego je posijao.Statistika kaže da imamo toliko i toliko ekoloških površina,a gdje su proizvodi?Stvari jednostavno funkcioniraju puno drukčije i surovije.Imaš na kraju godine toliko tona nekog proizvoda,puta cijena i gotovo,kraj priče.Tvoje je kvalitetnije od uoznog smeća,ali burza kaže cijena je tolika bez obzira na kvalitetu.Tko dozvoljava uvoz smeća,pa isti ti licemjeri koji nama zagovaraju zelenu tranziciju.
Marta Radić
prije 1 godinu
Ekolog zadovoljan , država zadovoljna , građani zadovoljni , evropa zadovoljna , brazilci i Ukrajinci zadovoljni... Postavlja se pitanje....a tko je nezadovoljan.
Makeba
prije 1 godinu
Pa zašto se uvozila pšenica iz U krajine i to smeće,kad mi imamo višak iste. Zašto se uvozi gmo soja iz Brazila kad soje ima dosta kod nas. I kako to ekolog do mene išta proizvodi kad je pomalčirao soju. Točno je da je dobio više poticaja od mene a ima na pola manje površina od mene . Kako je zaradio kad je dobio na 30 ha pola prikolice kamilice. Točno je da nije uložio ništa u tu zemlju, Točno je da ne radi ništa. I Točno je da ima 365 dana slobodnih. Ja nemam . Ali nema brige građani eu neće ostati gladni dok je uvoza iz trećih zemalja.
Makeba
prije 1 godinu
Većina ekologa je pametno svoje poticaje ulagala ne u povećanje proizvodnje već u apartmane , te druge oblike koje nemaju veze sa poljop. Danas da im neko napravi analizu tla , bili bi to kstastrofalni rezultati . Iako ima dozvoljenih načina i gnojiva da se tlo obogati.Znači visokim ulaganjima može se dobiti u eko proizvodnji i veći prinosi , samo tko će to platiti, kad RH građanin nema doslovno novaca ni za proizvode iz konvencionalne proizvodnje.Okrenuli su se uvoznom smeću u centrima, a i navikama kod spremanja obroka, kod kojih se koristi npr . Nasjeckani luk. gotove salate, pečeno i pohano meso . Ili glovo dostsvljaći donose gotovu hranu . Da na selu ni starije generacije nemaju ni kokoši ni vrt,a kamoli mladi.
Marta Radić
prije 1 godinu
Ali ne vidim koristi od prinosa , ako niska cijena i trošak pojede zaradu...čemu agronomi i tehnologija , ako nema zarade...potpuno je suluda ta proizvodnja. Pa ne radimo mi poljoprivredu radi drugih , već radi toga da možemo živjeti. Ako ganjamo prinose , naravno da moramo puno više uložiti , prinosi viši , više robe na tržišti , više robe , ponuda već , cijena niža , na tržištu ionako nismo konkuretni...što je RH poljoprivreda , u EU statistička pogreška. Ne tako davno imali smo , referente prinose pp he , da bih ostvarili poticaj...što se dogodilo...imali robe koju nismo mogli prodati...silosi puni..tada država dala izvozne subvencije da se roba proda...u tom problemu bila cijela EU. Dva puta država plačala. Tada promjenili pravila...proizvodi što ti se isplati , poticaj fiksan po površini....opet nevalja niske cijene... Uvjerena sam , da ljudi koji proizvode u eko proizvodnji , drže se zelenog plana , prinosi upola mani , cijena 50% veća...zarađuju više od svih u konvencionalnoj. Zeleni plan u poljoprivredi nije bauk , ali najviše NEodgovara velikim multinacionalnim kompanijama , koji bih izgubile milijarde na pesticidima , gnojivima i dr. Pa pogledajte koje su najveće multinacionalke u proizvodnji pesticida od evrope do amerike , biti će sve jasno , a seljaci su u predizborno vrijeme dobar alat u cijeloj EU za miniranje sporazuma. Pa treba samo vidjeti borba koja se vodila u posljednje dvije godine oko zelenog plana i uloge multinacionalki.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Gardunko; pa prebaci se na ekološko ratarstvo i pa pokušaj živjeti od toga.Koje je tvoje rješenje problema i opstanka poljoprivrede u ovim krajevima?Zabraniti sve moguće,a uvoziti smeće iz trećih zemalja i to konzumirati.
Makeba
prije 1 godinu
Pa očito se moramo preseliti u Brazil Paragvaj , Uragvaj.. da možemo uvoziti gmo smeće ili Ukrainu gdje su vlasnici zemlje Black Rock i Cargil . Eu je očito poligon za to smeće , a ionako ste se cijepili genetski cijepivim pa volana imate demencije na svakom koraku, a ljudi umiru kod mene ko zečevi.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Imam tri prijatelja agronoma koji mi pomažu savjetima u proizvodnji i njima se diže kosa na glavi na samu riječ zelena tranzicija.Sve sorte koje imamo na tržištu imaju veliki potencijal rodnosti,ali su zato puno osjetljivije i moraš imati punu tehnologiju ako hoćeš imati dobar prinos.Ukoliko ne ispoštuješ potrebnu tehnologiji imat ćeš mizeriju od prinosa,a ne dobar ili čak veći kako neki pokušavaju progurati nemoguću tezu.Dokaz vam je prošla godina,kada su prevelike oborine isprale dušik i zaštita od bolesti nije uspjela izdržati.U našem kraju je ječam rodio 3 tone/ha,a pšenica 3,5tone/ha.To su vam očekivani prinosi sa zelenom tranzicijom i neispoštivanjem potrebne tehnologije.Tko može preživjeti od takvih prinosa?Mi se borimo sa tržištima na kojima gospodarstva imaju na desetke tisuća hektara.Usto imaju značajno jeftinije gnojivo i zaštitu,a nisu ni ograničeni sa regulativama.Kako smo dosada opstajali?Pa upravo sa povećanim prinosima,jer obrađujemo znatno manje površine i moramo zbog toga imati dobre prinose.Dobra poljoprivredna praksa i racionalno korištenje pesticida i umjetnog gnojiva je sasvim u redu i to se Hrvatskoj već primjenjuje silom prilika,jer nemamo novca za više.Zato imamo 30% od EU prosjeka upotrebu pesticida i umjetnog gnojiva.Njihovi zadani ciljevi koji uključuju zabranu od 90% do 2040g je totalna debilana i takve odluke mogi donijeti samo oni koji ne žele dobro EU i imaju jako loše skrivene namjere.Koliko su zelene tranzicije popularne dokazuju prosvjedi širom EU,a ljudi nikada ne prosvjeduju kada im je dobro.
Marta Radić
prije 1 godinu
Evo , što vrijedi brdo gnojiva , pesticida i dr , te visoki prinosi , kad je cijena sića.... Bolja zelena tranzicija...manja ulaganja , manji prinosi ...manji rizici zbog klime i ostalog , a zarada ista ili veća...