• Dan polja šećerne repe
  • 18.09.2017. 15:00

Štete od suše više ne može podmirivati država!

Dan polja šećerne repe, godišnje okupljanje kooperanata Viro grupe, održan je na pokusnom polju Meretine pokraj Županje. Uz primjenu novih znanja i partnerstvo s šećeranama, naglašeno je kako je za očuvanje industrije šećera potrebno podignuti broj hektara pod šećernom repom.

Foto: Alen Kuns
  • 1.670
  • 117
  • 0

Na pokusnom polju Meretine nedaleko Županje održan je Dan polja šećerne repe u organizaciji Sladorane koji je okupio pedesetak proizvođača te poljoprivredne kulture s područja istočne Hrvatske, a nazočan je bio i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kojega su novinari prvo pitali o rizicima koji postoje za hrvatske šećerane kada se 1. listopada ukinu kvote za šećer u EU.

"Mišljenja sam da je to puno veća prilika nego što predstavlja opasnost. Naravno izazovi uvijek postoje ali mislim da, uz daljnja ulaganja u sustav navodnjavanja i potpore koje možemo dobiti iz programa ruralnog razvoja i dakako daljnje ulaganje u povećanje površina pod šećernom repom i kvalitetu kroz znanost koja je ovdje iznimno jaka, možemo postići veće prinose i veći sadržaj šećera u repi i na taj način biti konkurentniji i na kraju krajeva bolje prodati šećer koji je naš najjači izvozni proizvod", kazao je Tolušić.

Ukidanje kvota za šećer prilika, a ne opasnost

Na novinarski upit o plaćanju šteta od ovogodišnje suše u poljoprivredi, ponovio je kako se više ne može očekivati da će ih podmirivati država. To po njemu, jednostavno više nije moguć scenarij. Ali postoje druge mogućnosti.

Ukidanje kvote za šećer veća je prliika nego opasnost, kaže ministar Tolušić

"Ono što možemo je to da takve stvari rješavamo kroz police osiguranja koje sufinaciramo kroz Program ruralnog razvoja, a to se tiče također osiguranja šećerne repe. Tu smo bili spori i bilo je grešaka u Ministarstvu poljoprivrede i u prethodnom razdoblju. Promijenili smo procedure i novi natječaji koji će izaći za osiguranje, kad ove stare riješimo, trajat će od završetka natječaja do odluke o sufinanciranju 45 dana i to će zadovoljiti naše poljoprivrednike. Pohvalio bih Sladoranu koja ima poseban model da uz ovih 65 posto koji daje država odnosno koji dobijaju poljoprivrednici kroz program ruralnog razvoja, dobar dio još potiče sama Sladorana što je odlično za poljoprivrednike kojima ostaje još desetak posto da plate osiguranje. I to je jedini dobar način da se zaštitimo od svih mogućih nepogoda koje nas mogu zadesiti", poručio je Tomislav Tolušić.

Predsjednik Uprave Sladorane i Vire Željko Zadro također je bio otpimističan glede mogućnosti koje se pružaju hrvatskim proizvođačima šećera nakon što se 1. listopada ukinu kvote za šećer u EU rekavši kako su šećerane u Županji i Virovitici u tehnološkom i preradbenom smislu na razini šećerana u Francuskoj i Njemačkoj te da je samo na nama samima da povećamo količine i kvalitetu šećerne repe.

Viro grupa će preraditi 900.000 tona šećerne repe

"To moramo napraviti u suradnji s našim kooperantima jer koliko su oni jaki bit ćemo jaki i mi", ocjenio je Zadro rekavši kako će prve dvije godine nakon ukidanja kvota biti sigurno teško ali kako perspektiva postoji.

"Viro grupa ove godine planira preraditi više od 900.000 tona šećerne repe te proizvesti 135.000 tona šećera. Iako očekujemo nešto niže prinose nego lani, zbog klimatskih uvjeta digestija će ove godine biti iznadprosječna. To je u velikoj mjeri rezultat iznimno dobre suradnje s našim kooperantima. Kontinuirana edukacija, poput ove na Danu polja, kao i daljnji tehnološki napredak u proizvodnji prilike su koje naši proizvođači trebaju iskoristiti kako bi dodatno povećali digestiju i prinose, a time i ostvarili veće prihode“, kazao član Uprave Sladorane i Vira Ivo Rešić. Naveo i kako otkupna cijena šećerne repe za 2017. iznosu 270 kuna po toni za digestiju 16.

Proizvođač Mato Sabadoš iz Andrijaševaca koji je zasijao 26 hektara šećernom repom, očekuje proizvodnju od pet do šest vagona po hektaru.

Miluška Besek ne nada se dobrom urodu jer su kiše došle prekasno

"Znam i za bolje godine ali kad čujemo ostale proizvođače mislim da bih trebao biti zadovoljan", mišljenja je taj proizvođač.

Naveo je kako ove godine, za razliku od prošle, nije bilo obilnijih padalina ali ih je bilo te bi prinos ove godine u usporebi s lanjskom mogao biti za vagon manje po hektaru.

Miluška Besek iz Vrbanje pod šećernom repom ima deset hektara ali se ne nada dobrom urodu.

"Ne očekujem velike prinose jer smo dobili najmanje oborina. Kod nas repe ovako ne izgledaju. Žute su i nisu ovako zelene", kazala je rekavši kako u srpnju i kolovozu u tom dijelu županjske Posavine nije pala niti jedna poštena kiša, a kiše koje su pale prošlih dana došle su prekasno.

Foto: Alen Kuns


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Dan polja Šećerna repa Sladorana Viro Meretine Tomislav Tolušić Željko Zadro Ivo Rešić Mato Sabadoš Miluška Besek Županja Andrijaševci Prinos EU Kvote 1. Listopada Hektari Vrbanja Digestija


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.