AgroKlub.com

\

Ratarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Ratarstvo » Startna gnojidba za bolju otpornost biljaka

Startna gnojidba za bolju otpornost biljaka

Neformalna savjetodavna služba

Startna gnojidba za bolju otpornost biljaka

Datum: 03.06.2015. 18:30

Kategorija:

Ratarstvo

Startna gnojiva su najkorisnija kada se sjetva ili sadnja obavlja u hladnim i vlažnim tlima, u rano proljeće ili kasnu jesen, bez obzira na plodnost tla.

Startno gnojivo ili starter, općenito gnojivo koje se koristi u sjetvi, primjenjuje se u manjim količinama u neposrednoj blizini sjemena prilikom sjetve ili korijena prilikom sadnje, kako bi djelovalo u najranijem porastu i razvitku biljaka prilikom klijanja, nicanja i ranog porasta. Naime, brzi porast mladih biljaka, ponika, omogućava veću otpornost na štetnike i bolesti, a biljke se učinkovitije natječu s korovima jer su dobro opskrbljene biogenim elementima i brže rastu zasjenjujući korove. Dobra raspoloživost hranjivih tvari osigurava mladim biljkama brži rani porast uz ranije formiranje velike lisne mase, potrebne za fotosintezu, što se veoma povoljno reflektira na tijek vegetacije, odnosno brži rast, ranije sazrijevanje i veći prinos.

Gnojivo najčešće nije označeno kao "starter" već se tim imenom označava njegova namjena. Također, fizički oblik gnojiva nije prepreka za njegovo korištenje kao startera. Dakle, to mogu biti kompleksna, miješana ili tekuća gnojiva. Iako se kod primjene tekućih gnojiva općenito primjenjuju niže doze, učinak je najčešće isti. Također, tekuća gnojiva su u odnosu na kruta redovito skuplja, ali bolje djeluju u suhim uvjetima. Kruta granulirana gnojiva mogu imati uobičajeni promjer granula, od 2 do 4 cm, ili biti mikrogranulira, čvrste i sitne granule, promjera od 0,5 do 1,0 mm, koje se ne drobe, ne praše i u dodiru s vlagom tla vrlo brzo se razgrađuju, a kojima se postiže veći, odnosno brži učinak na rani porast.

Startna gnojiva su najkorisnija kada se sjetva ili sadnja obavlja u hladnim i vlažnim tlima, u rano proljeće ili kasnu jesen, bez obzira na plodnost tla. Primjena starter gnojiva osobito je važna u konzervacijskim sustavima obrade. Usjevi sijani u kasno proljeće ili ranu jesen uglavnom ne zahtijevaju starter gnojiva, osim ako je plodnosta tla niska pa u ranom porastu biljke nemaju dovoljno hranjivih tvari u neposrednoj blizini korijena.

Dušik i fosfor ključne su komponente starter gnojiva. Rjeđe je problem kalij i to najčešće na teškim, hladnim tlima, koja ga čvrsto vežu i fiksiraju, ili lakim, pjeskovitim tlima na kojima gubitci kalija tijekom jeseni i zime mogu biti preveliki.

Dovoljna raspoloživost dušika u ranim fazama rasta i razvitka usjeva osigurava njihov brzi napredak. Fosfor, kao teško pokretni, imobilni, element, koji se kreće oko 2 cm godišnje, osigurava mladom, nerazvijenom korijenju, niske apsorpcijske moći i dobru fosfornu ishranu. Stoga je i mala količina, ali strateški dobro položenog fosfornog gnojiva, lako dostupna korijenu. Fosfor snažno potiče rast korijena, što se jasno vidi kroz tamno zelenu boju lišća, dok je simptom njegovog nedostatka tipično ljubičasta boja mladih biljaka. Također, i drugi čimbenici mogu uzrokovati ljubičasti kukuruzni sindrom, primjerice zbijeno tlo, manjak kisika u rizosferi uz pojavu anaerobioze, stres izazvan niskom temeraturom tla, toksičan utjecaj nekih herbicida, ozljede biljaka i dr.

Budući da je kukuruz najviše osjetljiv na nedostatak dušika i fosfora, startna primjena gnojiva ima najveći učinak na njegov brzi porast. Krmno bilje, posebice sirak, mnogo slabije reagira na startnu gnojidbu pa je ona uglavnom nepotrebna. Žitarice će reagirati povoljno na startnu gnojidbu na tlima niske ili ograničene plodnosti, posebice kod sjetve u kasnu jesen, dok se startna gnojidba ne preporučuje u sjetvi soje.

Optimalna primjena i djelovanje startnog gnojiva

Kao startno gnojivo koriste se trojne ili dvojne kombinacije kompleksnih gnojiva. Za optimalno djelovanje preporučuje se da startno gnojivo sadrži amonijski oblik dušika i vodotopivu fosfornu komponentu. Kalijeva komponenta uvijek je topljiva u vodi. Ako je tlo dobro opskrbljeno fosforom i kalijem dovoljno je startno primijeniti isključivo dušik, npr. kalcij - amonij - nitrat (27:0:0), amonij-nitrat (34:0:0) ili amonij - sulfat (21:0:0). Mono - amonij - fosfat (MAP, 11-52-0) ili amonij - polifosfat (10-34-0) izvrsna su startna gnojiva kada pored dušika treba primijeniti i fosfor. Posebno treba napomenuti da kompleksna gnojiva iz grupe nitrofoski (NH4NO3+CaHPO4+KCl, npr. 15:15:15 iz starih pogona Petrokemije) sadrže sav fosfor u citrat topljivom obliku, što obavezno treba provjeriti prije korištenja takvog gnojiva za startnu gnojidbu.

Primjena startnog gnojiva zahtijeva oprez, posebice ako se primjenjuju diamonij - fosfat (DAP, 18-46-0) ili urea (46-0-0), jer mogu izazvati štetu u ranom porastu ako se primjenjuju preblizu sjemena ili sadnica. U tom slučaju u suhim uvjetima lako dolazi do solnog stresa, odnosno osmotska vrijednost vodene faze tla poraste iznad osmotske vrijednosti mladih biljaka te one ne mogu usvajati vodu, niti hraniva.


Polaganje startnog gnojiva sa sjetvom kukuruza

Solni stres je usko povezan s vodnim režimom biljaka, nedostatakom vode u tlu, i pojavom osmotskog šoka, solnog udara ili solnog stresa kod primjene velike doze mineralnih gnojiva u suhom tlu ili u blizini sjemena ili korijena. Kao posljedica solnog udara pojavljuju se morfološke i anatomske promjene, skraćen životni ciklus, kseromorfizam, povećan omjer korijena i izdanka te fiziološke promjene povezane s održavanjem vodnih odnosa i fotosinteze. Osim toga, narušava se ionska ravnoteža i molekularna homeostaza, ravnoteža otopljenih tvari potrebnih za osmotske prilagodbe, detoksikacija štetnih elemenata, a rast biljaka je usporen ili često zaustavljen.

Startno gnojivo može sadržavati mikroelemente, primjerice cink za kukuruz, bor za šećernu repu, kao i sekundarne biogene elemente, kalcij, magnezij i sumpor, posebice kad je kemijskom analizom utvrđeno kako je raspoloživost tih elemenata ishrane nedovoljna.

"Eko booster" gnojiva za ekološku proizvodnju

U ekološkoj proizvodnji, umjesto startnog gnojiva mogu se koristiti i "eko booster" gnojiva koja sadrže korisne mikroorganizme, posredna gnojiva za ubrzavanje prirodnih procesa mineralizacije organske tvari tla, sprječavanje razvitka štetne mikroflore uz porast otpornosti usjeva na različite patogene. Najčešće "eko booster" gnojiva sadrže fotosintetske bakterije, bakterije mliječno - kiselog vrenja i kvasce. Takva posredna gnojiva za ubrzavanje ranog porasta mogu se raspršivati na tlo prije sadnje, primjerice prilikom presađivanja sadnica, mogu se koristiti za inokulaciju sjemena, primijeniti na usjevima u obliku folijarnog spreja ili zajedno s navodnjavanjem, kao i u hidroponskoj proizvodnji.


Pop - up položeno gnojivo u odnosu na sjeme kukuruza

Na tlima dobre i visoke plodnosti, za kukuruz treba primijeniti manju startnu dozu, ne više od 80 - 100 kg/ha). Također, ne smije se primjeniti više od 70 kg NK gnojiva, posebice kad je zona polaganja, inkorporacije, gnojiva manja od 5 cm udaljenosti od sjemena. Za krmno bilje, doza ne smije prelaziti 45 kg N + K2O po hektaru, za zob ne više od 20 kg N ili 40 kg N + K2O, a za ozimu pšenicu i ječam ne više od 12,5 ili 25 kg N ili N + K2O po hektaru.

Preporučuje se primjena startnog gnojiva za kukuruz ili sirak najmanje oko 5 cm pored i oko 5 cm ispod sjemena, premda je pouzdanije položiti starter na dubinu od 7,5 do 12,5 cm ispod sjemena. Polaganje gnojiva ispod sjemena zahtijeva oko 20 % više snage zbog zakrivljenih inkorporatora tj. noževa. Ne smije se koristiti starter sa sjetvom sirka u plitke redove tj. drilling. Također, starter se može primijeniti kod sjetve kukuruza ili žitarica sitnijeg zrna zajedno sa sjemenom, ali u tom slučaju doza mora biti niža, tlo dovoljno vlažno i ne treba primjenjivati ureu i DAP.

Autori članka: Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović, NSS i Izv. prof. dr. sc. Vesna Vukadinović, Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Broj pregleda članka: 890; Uspješnost članka: 63.5

Tagovi: Gnojivo, Ratarstvo, Žitarice, Sjetva, Kukuruz, Soja, Sadnja, Gnojidba, Krmno bilje, Plodnost tla, Sirak, Startno gnojivo, Razvoj usjeva

Ključne riječi članka: startna, gnojidba, za, bolju, otpornost, biljaka, gnojiva, biljaka, sjemena, gnojivo, starter, startnog, primjena, amonij, tlima, primijeniti, fosfor, korijena, porast, startno, posebice, startna, kukuruz, najčešće, tvari, također, preporučuje, sadrže, smije, ispod, koristiti, booster, kukuruza, startnu, učinak, dobro, mladih, porastu, blizini, osigurava, odnosno, dovoljno, jesen, primjenjuju, dušika, startnog gnojiva, ispod sjemena, booster gnojiva, startno gnojivo, mladih biljaka, starter gnojiva, primjena startnog gnojiva

Pioneer