• Uzgoj soje
  • 04.11.2014. 12:05

Soja - najprofitabilnija ratarska kultura RH?

Među zainteresiranima za otkup soje ima i dosta stranih kuća kojima je naša uljarica vrlo privlačna, posebno nakon što se Hrvatska lani uključila u projekt Dunav soja, koji ima za cilj povećanje zasijanih površina pod GMO free sojom.

Foto: depositphotos.com
  • 1.085
  • 160
  • 0

Je li soja naša najprofitabilnija uljarica? Za očekivati je da ćemo ove godine imati oko 150 tisuća tona te važne uljarice. Ima i dobre proizvodne rezultate (između 3 i 4t), kao i sve ozime kulture. Soja proizvedena u Hrvatskoj nije genetski modificirana i zato je vrlo tražena.

Površine pod sojom imaju tendenciju rasta

Kako stvari stoje, soja bi mogla istisnuti šećernu repu i postati jedna od najprofitabilnijih kultura u Hrvatskoj. Cijena soje se kreće od 2,32 i 2,40 kuna po kilogramu, a budući da je lani bila 2,90 kn/kg te zbog povećanog interesa za otkup, proizvođači razmišljaju da ju uskladište i čekaju rast cijena. Ove godine sojom u Hrvatskoj zasijano između 47.000 do 50.000 hektara, što je značajno više u odnosu na razdoblje od prije desetak godina kada je sijana na oko 35.000 hektara.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), smatra bitnim za istaknuti da je 70% naših površina pod sojom vezano ugovorima s domaćim tvrtkama koje su kreditirale proizvodnju. On ne isključuje mogućnost da se sva naša GMO free soja otkupi po niskoj cijeni i izveze po visokoj na europskom tržištu, dok mi uvezemo tko zna kakvu i čiju soju za ishranu stoke, za što se kod nas pretežito upotrebljava.

Projekt Dunav soja - povećanje površina pod sojom

Među zainteresiranima za otkup soje ima i dosta stranih kuća kojima je naša uljarica vrlo privlačna, posebno nakon što se Hrvatska lani uključila u projekt Dunav soja, koji ima za cilj povećanje zasijanih površina pod GMO free sojom.

Vezano uz interes za našom sojom, Nad je podsjetio da je i lani naša soja bila zanimljiva stranom tržištu te napominje kako bi bilo dobro da se to ne dogodi i ove godine te da sve količine prerade u našim preradbenim kapacitetima, a ne da na našoj sirovini profitira strana industrija.

Hoće li na našoj soji profitirati stranci?

Europa najviše sojine sačme uvozi s prostora Argentine, Brazila. Hrvatska soja međutim, ima vrlo dobre proizvodne rezultate, unatoč sušnim razdobljima. Gotovo 90% sojinog zrna ide na sušenje. "Raduje nas činjenica da 16.000 hektara imamo samo u OBŽ, imat ćemo na raspolaganju oko 50.000 tona soje na razini županije. Kvaliteta se podigla, novi sortimenti imaju i po četiri zrna u mahuni. I to pokazuje da ćemo imati vrhunsku proizvodnju i da će soja u budućnosti biti najprofitabilnija uljarica", kaže Ernest Nad iz HGK.

Poljoprivredni institut Osijek ove je godine imao 75% udjela u strukturi sjetve soje u RH. Njihove sorte su pogodne za sva uzgojna područja u RH. Njihov genetski potencijal i rodnost ide i preko pet tona. Postoje i nove sorte koje su oduševile proizvođače, kao što je Sara. Njezina specifičnost je u velikoj uljnosti zrna, što je bitna stavka za kvalitetu prerade u prehrambenoj industriji.

Foto: depositphotos.com


Povezana biljna vrsta

Soja

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i... Pročitaj više »

Tagovi

Soja Sojina sačma Sojino zrno Sušenje zrna Vlaga Poljoprivredni institut Osijek OBŽ Profit Genetski potencijal Uljnost Rodnost Sara Sortiment Agrotehnika Matija Brlošić Ernest Nad Aleksandra Sudarić


Autorica

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."


Partner

Televizija Slavonije i Baranje d.o.o.

Istarska 2, 31000 Osijek, Hrvatska
tel: +385 (31) 203-000, fax: +385 (31) 203-111, e-mail: stv@stv.hr web: http://www.stv.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi