Soja - najprofitabilnija ratarska kultura RH?

Je li soja naša najprofitabilnija uljarica? Za očekivati je da ćemo ove godine imati oko 150 tisuća tona te važne uljarice. Ima i dobre proizvodne rezultate (između 3 i 4t), kao i sve ozime kulture. Soja proizvedena u Hrvatskoj nije genetski modificirana i zato je vrlo tražena.

Površine pod sojom imaju tendenciju rasta

Kako stvari stoje, soja bi mogla istisnuti šećernu repu i postati jedna od najprofitabilnijih kultura u Hrvatskoj. Cijena soje se kreće od 2,32 i 2,40 kuna po kilogramu, a budući da je lani bila 2,90 kn/kg te zbog povećanog interesa za otkup, proizvođači razmišljaju da ju uskladište i čekaju rast cijena. Ove godine sojom u Hrvatskoj zasijano između 47.000 do 50.000 hektara, što je značajno više u odnosu na razdoblje od prije desetak godina kada je sijana na oko 35.000 hektara.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), smatra bitnim za istaknuti da je 70% naših površina pod sojom vezano ugovorima s domaćim tvrtkama koje su kreditirale proizvodnju. On ne isključuje mogućnost da se sva naša GMO free soja otkupi po niskoj cijeni i izveze po visokoj na europskom tržištu, dok mi uvezemo tko zna kakvu i čiju soju za ishranu stoke, za što se kod nas pretežito upotrebljava.

Projekt Dunav soja - povećanje površina pod sojom

Među zainteresiranima za otkup soje ima i dosta stranih kuća kojima je naša uljarica vrlo privlačna, posebno nakon što se Hrvatska lani uključila u projekt Dunav soja, koji ima za cilj povećanje zasijanih površina pod GMO free sojom.

Vezano uz interes za našom sojom, Nad je podsjetio da je i lani naša soja bila zanimljiva stranom tržištu te napominje kako bi bilo dobro da se to ne dogodi i ove godine te da sve količine prerade u našim preradbenim kapacitetima, a ne da na našoj sirovini profitira strana industrija.

Hoće li na našoj soji profitirati stranci?

Europa najviše sojine sačme uvozi s prostora Argentine, Brazila. Hrvatska soja međutim, ima vrlo dobre proizvodne rezultate, unatoč sušnim razdobljima. Gotovo 90% sojinog zrna ide na sušenje. "Raduje nas činjenica da 16.000 hektara imamo samo u OBŽ, imat ćemo na raspolaganju oko 50.000 tona soje na razini županije. Kvaliteta se podigla, novi sortimenti imaju i po četiri zrna u mahuni. I to pokazuje da ćemo imati vrhunsku proizvodnju i da će soja u budućnosti biti najprofitabilnija uljarica", kaže Ernest Nad iz HGK.

Poljoprivredni institut Osijek ove je godine imao 75% udjela u strukturi sjetve soje u RH. Njihove sorte su pogodne za sva uzgojna područja u RH. Njihov genetski potencijal i rodnost ide i preko pet tona. Postoje i nove sorte koje su oduševile proizvođače, kao što je Sara. Njezina specifičnost je u velikoj uljnosti zrna, što je bitna stavka za kvalitetu prerade u prehrambenoj industriji.

Foto: depositphotos.com