Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 27.05.2009.

Slavonski silosi čekaju pšenicu

O cijeni se za sada nitko ne izjašnjava

  • 1.354
  • 66
  • 0

Silosi na području Osječko-baranjske županije spremni su za prijam ovogodišnjeg roda pšenice, ali kolika će biti otkupna cijena još uvijek se nitko ne usudi prognozirati.

Bar ne do trenutka do kada pšenica ne bude uskladištena, pa i dok se ne osluhne cijena u susjednoj Srbiji i Mađarskoj koja uvelike utječe na formiranje naše cijene. Sukus je to jučerašnjeg razgovora između predstavnika Osječko-baranjske županije i poljoprivrednih tvrtki i zadruga s područja Županije.

Župana Krešimira Bubala prije svega zanimalo je, s obzirom na prošlojesensku “gužvu” oko prijma kukuruza, jesu li silosi slobodni, dok je županijski pročelnik za poljoprivredu Željko Kraljičak, tražio odgvor na pitanje kako će se se ugovaratelji proizvodnje ponašati prema seljacima.

Silosi osječkog Žita, Đakovštine, PPK Valpova pa primjerice i Zlatnog zrna su spremni, prije svega za prijam ugovorene proizvodnje, no mlinari se pitaju kojim novcem isplatiti seljake.

- Ne možemo se dovesti u situaciji kao prošle godine kada smo pšenicu otkupili po višoj cijeni, a potom prodavali brašno po nižoj. Pekari nisu smanjili cijenu pekarskih proizvoda, tako da se novac iz Slavonije (ponovno) prelio u neke druge dijelove države, čulo se tijekom sastanka.

Najslikovitiji je bio Milan Protrka iz đakovačkog Zlatnog zrna, koji je župana upozorio kako pred njim zapravo sjedi “hrpa siromaha”, koja zbog prošlogodišnje situacije vuče repove gubitka. Mlinarima, odnosno otkupljivačima pšenice ove se godine neće isplatiti niti aranžmani s bankama, tako da je župan Bubalo rekao kako će od resornog ministarstva pokušati pronaći kreditni model za sufinaciranje otkupa.

Inače, procjenjuje se da bi na pribižno 190.000 hektara u državi zasijanih površina pod pšenicom, uz prosječni prinos od 4,5 tona po hektaru, ukupan ovogodišnji urod ove krušarice mogao premašiti milijun tona.

- Naše potrebe se kreću oko 600.000 tona, pa ne vidimo razloga zašto se preostalih 400-tinjak tisuća tona ne bi oslobodilo za izvoz, jer pšenica se uvijek da prodati, pa tako ipak nešto i zaraditi, zaključili su sudionici sastanka.

Autor: D. KUŠTRO

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zna neko šta je ovo?