• OPG Mesaroš
  • 08.11.2018. 07:30

Sjetva pšenice otežana, ali obitelj Mesaroš uspjela je sve obaviti zahvaljujući novoj mehanizaciji

Mesaroši koji se na svojih 60-tak hektara bave proizvodnjom ratarskih kultura, polako su krenuli u obnovu mehanizaciju. U novu sjetvu krenula je i nova sijačica.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 850
  • 75
  • 0

Lagana izmaglica, prekrasan kolorit jesenskih boja u Srijemu pravi vam društvo kada se na putu iz Vukovara krećete prema Berku, Čakovcima, Tompojevcima. Na njivama je prilično tiho. Nema traktora i mehanizacije. Onako. Zemlja pripremljena, sjetva pšenice još nije počela, a Srijem upravo i čeka taj svoj važni dan. I popnemo se u Berak i veoma brzo dolazimo do našeg odredišta u selu Čakovci.

No, za razliku od većine i premda je suša i vrijeme ratarima nikako ne ide na ruku, Mesaroši su već završili jesensku sjetvu i novom sijačicom sve posijali. Radi se o osječkoj sorti pšenice Kraljica, te Bologna i Ingenio od Syngente i ističu da su upravo na vrijeme sve obavili i zahvaljujući svojoj mehanizaciji. Otac Franjo i sin Robert sa svojim novim strojevima marke Vogel noot pripremili su tlo, a nova Sfoggia sijačica spremno je obavila sjetvu pšenice. Inače, kako su nam i rekli Mesaroši, na svojih 60-tak hektara bave se proizvodnjom ratarskih kultura. Soja, kukuruz, pšenica, suncokret...

Soja kod nas jako ovisi o vremenu 

"Sijemo samo sorte Zoru i Iku, a zanimljiva je proizvodnja soje kod nas koja zavisi jako mnogo o vremenu. Kada je sušno, onda je sa sojom loše, dok u kišovitim godinama su dobri prinosi", kaže Franjo Mesaroš.

Osječka sorta soje Zora je srednje rana, 0-I grupe zriobe koja se sije u travnju. Oplemenjivanjem je povećana visina prve plodne etaže, čime se smanjuju gubici u žetvi. Ima visoku tolerantnost na najzastupljenije bolesti, osobito na plamenjaču, ističe se u materijalima Poljoprivrednog instituta Osijek. Ova sorta ostvaruje visoke i stabilne urode zrna. Dobre rezultate daje i na tlima lošije strukture i plodnosti te u sušnim uvjetima proizvodnje. No, kod Mesaroša nailazimo i na sortu Ika istog instituta. Zbog izrazite adaptabilnosti u različitim klimatskim i zemljišnim uvjetima proizvodnje, iznimnoj stabilnosti i odličnoj rodnosti i kvaliteti, to je najtraženija i najraširenija sorta soje na sjetvenim površinama u Hrvatskoj i nije čudo da se sije i u Srijemu.

Sin Robert dobar poznavatelj mehanizacije 

"Od Agro Jakšića, čiji smo kooperanti, uzimamo svu zaštitu, gnojivo, sjeme i onda njima i predajemo urode", kaže Robert pokazujući nam nove strojeve na njihovu imanju. Špartač, sijačicu, sjetvospremač. No, nailazimo i na stare traktore i kombajn. Traktor Belarus od 105 konjskih snaga, te također stari Zetor od 65 konja te stari mali Ferguson. Onaj IMT, old timer. Ne krije Robert ni da je prava iduća investicija kupnja novog traktora. Robert je pravi znalac o mehanizaciji i do prije nekoliko godina smo ga sretali na natjecanjima orača.

"Pioneer nam se kod kukuruza najbolje pokazao. Najbolje otpuštaju vlagu i već nekoliko godina smo okrenuti proizvodnji isključivo tih kukuruza", kaže Mesaroš. Od tvrtke Agro Jakšić također nabavljaju zaštitu i to većinom od tvrtki Bayer i BASF.

"Najviše se treba bojati bolesti pšenice i tu se mora paziti", ističe otac Franjo koji je prije progonstva bio i svinjogojac. No, po povratku nije se više ni pokušavao vratiti stočarstvu ni starom tovilištu za 100 komada. Tako da su danas Mesaroši pravi ratari.

Postanak ovoga sela Čakovci prati se još iz srednjeg vijeka i po crkvenim izvorima papinski izaslanik dolazi je u Čakovce dva puta. U selu koje se do Domovinskog rata zvalo Sremski Čakovci danas živi oko 400 ljudi i smješteno je u zapadnom Srijemu udaljeno svega 14 kilometara od Vukovara. Sjedište općine je u Tompojevcima i u tom selu veliki dio stanovništva su Mađari koji su nekada bili i većinski narod. I naziv sela dolazi od izvornog imena na mađarskom jeziku Chak. Csákovác.


Fotoprilog


Tagovi

Čakovci Mesaroš Srijem


Autor

Damir Rukovanjski

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi