• Poljoprivreda
  • 20.05.2009.

Sjetva kukuruza u kasnim rokovima

  • 5.467
  • 247
  • 0

Kasni, naknadni i postrni rokovi sjetve

Najvažniji kasni, naknadni ili postrni usjev kod nas je još uvijek u većini slučajeva kukuruz koji se nakon optimalnih rokova može uzgajati za zelenu krmu, silažu i suho zrno.

Zakašnjela sjetva uobičajena je u poplavnim područjima u dolinama nekih rijeka ili kraških polja, zatim na vrlo teškim, vlažnim i neuređenim tlima gdje dugo leži voda koja sprječava ulazak mehanizacije na parcelu. Nadalje, kasniji rokovi sjetve sredinom ili potkraj svibnja također su česti u brdskom području na nadmorskim visinama iznad 400 m.

Naknadna sjetva kukuruza od sredine svibnja do sredine lipnja moguća je nakon skidanja ozimih krmnih međuusjeva, poput smjesa žitarica i krmnoga graška, ili nakon jarih usjeva koji se rano i beru (npr. jari grašak za konzerviranje). I nakon žetve ozimih žitarica (najčešće ječma) potkraj lipnja i početkom srpnja moguće je uzgajati kukuruz u postrnim rokovima. Ta postrna sjetva kukuruza moguća je u vlažnijim krajevima na zapadu s vrlo ranim hibridima, i to za proizvodnju silaže, dok je za proizvodnju zrna nesigurna. U našim istočnim krajevima moguće je u postrnim rokovima uzgajati kukuruz i za proizvodnju zrna, ali je ta proizvodnja bez natapanja neuspješna u većini godina. Stoga je za stabilne i zadovoljavajuće prinose kukuruza iz uzgoja u naknadnim i postrnim rokovima sjetve potrebno osigurati sustav natapanja, čime bi se omogućile dvije žetve (berbe) godišnje.

Izbor hibrida za kasne rokove sjetve

Kukuruz je jedna od najraznolikijih kultura po duljini vegetacije. U nanjegova vegetacija od sjetve do zrelosti traje svega oko 100 dana u brdskim i predplaninskim krajevima Like i Gorskog kotara, pa više od 160 dana u istočnoj Slavoniji.

Međutim, duljina vegetacije istog hibrida, ako se broji u danima, različita je u raznim godinama u istom kraju. Još je veća razlika u raznim krajevima. U toplijim krajevima i u toplijim godinama isti hibrid da bi sazorio treba manje dana nego u hladnijima. Za isti hibrid razlika u duljini njegove vegetacije može iznositi 20 i više dana među raznim krajevima i godinama. Zbog toga, isti hibrid u jednom kraju, pr. u istočnoj Slavoniji, može rano dozoriti i biti pobran u rujnu, a u drugom kraju, pr. u Zagorju, kasno dozoriti i biti bran potkraj listopada.

Tada će proizvođač u Slavoniji za takav hibrid reći da je rani, a u Zagorju da je kasni. Da bi se izbjegnuli navedeni nesporazumi među proizvođačima ali i stručnjacima, i da bi se za svaki hibrid znalo što znači njegova duljina vegetacije, svi hibridi po svojoj se vegetaciji svrstavaju jedan iza drugog i dijele u vegetacijske skupine dozrijevanja. Skupine dozrijevanja označuju se stoticama pa imamo hibride skupine 100, 200, 300 itd. U bilo kojem kraju najraniji su hibridi iz skupine 100, a sve su kasniji što pripadaju skupini s većim brojem.

U zakašnjelim, naknadnim i postrnim rokovima sjetve smanjuje se broj dana za aktivnu vegetaciju kukuruza. Zato se odmicanjem sjetve od optimalnih rokova moraju sijati sve raniji hibridi. Tako primjerice u istočnoj Slavoniji pri sjetvi 1. lipnja sigurno mogu dozoriti hibridi vegetacijske skupine 300, 10. lipnja skupine 200, 20. lipnja skupine 100, a pri sjetvi 1. srpnja najraniji hibridi iz skupine 100 mogu dozoriti u 7 od 10 godina dok u ostalim godinama neće uspjeti dozoriti prije prvih jesenskih mrazeva.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Pročitaj više »

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Kukuruz