Hibridi kokičara, s obzirom da se naizmjenično siju, dospijevaju u srpnju i kolovozu ili kasnije, ovisno o vremenu sjetve i hibridu.
Kukuruz kokičar (Zea mays ssp. Everta) je jedna od najstarijih podvrsta kukuruza kojeg su uzgajali Indijanci u Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi. Uzgaja se isključivo za proizvodnju zrna za "kokanje", a kokice nastaju tako što voda koja se nalazi u zrnu prelazi u vodenu paru tijekom zagrijavanja, a omotač zrna puca te izbacuje endosperm u obliku bijele, šupljikave mase. Karakteristika kod dobrih kokičara je da se zapremina povećava i 30 do 40 puta.
Optimalna temperatura za klijanje, nicanje i porast mlade biljčice je 10-12oC, za porast stabljike 22-23oC, za cvatnju 24-25oC i nalijevanje zrna u stadiju tehnološke zrelosti 23-24oC.
Temperature ispod 10oC zaustavljaju razvoj biljke, a one iznad 22oC (zemljište) i 30oC (zrak) su štetne. Naročito su štetne one u razdoblju cvatnje i oplodnje. Mlade biljčice na -2 do -3oC mogu biti oštećene, dok ih temperature od -4oC ubijaju.
Kukuruz kokičar ima velike zahtjeve prema vlazi (u travnju 50 mm, svibnju 75 mm, lipnju 90 mm, srpnju 100 mm, kolovozu 95 mm i rujnu 80 mm, što ukupno čini 490 mm padalina). U područjima sa sumom vodnog režima ispod 150 mm nije moguća proizvodnja ove biljke bez navodnjavanja. Najveća potreba u vlazi je u fenofazi cvatnje i oplodnje, a poslije opada. Smatra se da polovicu ukupno potrebnih količina vode treba osigurati upravo u cvatnji.
Ova biljka, općenito dobro reagira na plodna, duboka zemljišta, neutralne reakcije (PH 6,5-7,5), ali ne i na izrazito kiselim, odnosno alkalnim i močvarnim terenima.
Dobri predusjevi su sve vrste leguminoza, cikla, blitva, mrkva, strne žitarice. Primjer dobrog plodoreda: kukuruz - soja - pšenica. Poslije žetve graška, uljane repice, (15 - 20 lipanj) moguće je uspješno uzgojiti hibride kokičare za zrno iz grupe zriobe FAO 100 i 200.
Osnovna obrada (oranje) se izvodi odmah poslije skidanja predusjeva (10 - 15 cm), a drugo oranje rujan-listopad (30 - 35 cm). U ožujku obaviti površinsku pripremu zemljišta. Za kukuruz kokičar u naknadnoj sjetvi (poslije graška, uljane repice...), plitko izorati zemljište (15 - 20 cm) i istovremeno istog dana, da bi se smanjio gubitak vlage, pripremiti ga za sjetvu.
Pod osnovnu obradu treba unijeti 30 - 40 t/ha dobrog stajnjaka i PK (0:18:20) gnojiva u količini od 150 - 200 kg po hektaru. Pod površinsku pripremu unijeti 200 - 300 kg/ha NPK 15:15:15, a putem dva prihranjivanja (od 3 - 5 do 7 - 9 listova kukuruza) po 100 kg dušičnog gnojiva (KAN).
Izvodi se kada se zemljište na dubini osam centimetara zagrije na osam do 10oC. To je obično 10. do 20. travnja ili sukcesivno (naizmjenično), prema potrebi u svibnju, na razmak 70 x 22 - 25 cm, a pravac redova, po mogućnosti, da je sjever - jug. Dubina sjetve je pet do šest centimetara, a količina sjemena 10 - 14 kg/ha.
Kada se ukažu redovi biljaka, poduzima se prvo kultiviranje, na 10 - 12 cm dubine. Nakon toga odmah usjev treba okopati (tri do četiri lista kukuruza) i prorijediti na konačni razmak. Prilikom drugog kultiviranja (sedam do osam centimetara) potrebno je izvesti prvo prihranjivanje, a drugo (s trećim kultiviranjem na pet do šest centimetara dubine) kada biljke budu visine 60 cm. Ova biljka se rijetko okopava kada se koriste herbicidi, što je praksa u našim uvjetima.
Navodnjavanje je "brazdama", "umjetnom" kišom je po potrebi u kritičnim fazama: u fazi porasta (sedam do osam listova), u fazi pojave prvih metlica, po svenjavanju svile (završenoj oplodnji) i u fazi rane mliječne zrelosti. Zalivna norma iznosi 40 - 60 dm3 po m2. Između dva zalivanja treba da prođe 15 do 20 dana.
Hibridi kokičara, s obzirom da se naizmjenično siju dospijevaju u julu i avgustu ili kasnije zavisno od vremena sjetve i hibrida. Danas postoje hibridi ranog sazrijevanja naročito strane provinijence (sa vegetacijom 80 do 110 dana), tako da i u zadnjoj dekadi juna pristižu klipovi za berbu. U svakom slučaju u jeku turističke sezone (jul, avgust) može se dobiti biljka za berbu i upotrebu ("kokanje").
Prinosi su šest do 10t/ha zrna, a postrno 3,5 do pet. Berba u klipu je pri prelasku fiziološke u tehnološku zrelost zrna, tj. pri udjelu vlage 20 - 25 posto u ranih i 30 posto u kasnih hibrida. Vlaga u zrnu ne smije biti veća od 30 posto - jer se zrno odmah drobi prilikom krunjenja. Zrno kokičara mora se pažljivo sušiti tako da proces sušenja ne utiče na potencijalnu zapreminu kokica i nastajanje pukotina u endospermu. Sušenje se treba obaviti relativno brzo, a u zavisnosti od vlage ono traje otprilike dva do četiri sata pri temperaturi od 35°C. Nakon sušenja zrno je potrebno ohladiti kako se ne bi pojavila kondenzacija te nakon toga pravilno uskladištiti.
Prilikom zagrijavanja ("kokanja") zrna na 150 - 200ºC nastaju kokice.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: Kokičar | Engleski naziv: Popcorn maize | Latinski naziv: Zea mays L. ssp. everta Sturt.
Kukuruz kokičar ima ekstremno tvrda zrna, a endosperm je skoro u potpunosti rožast izuzev malog dijela oko klice gdje je brašnast. Po obliku zrna ova podvrsta ima dvije forme:... Više [+]Tagovi
Autor
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Domaći OPG-ovi i sustavi sve više mijenjaju KAN i UREU tekućim dušikom
Niste stigli odraditi zemljišni tretman protiv korova? Evo rješenja
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Slaven Puzjak krenuo s berbom kamilice: To je kultura s tradicijom i stabilnom cijenom
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Koji je razlog smanjenja površina pod uljanom repicom, izuzetno vrijednom ratarskom kulturom?
Damir Senjan
prije 11 mjeseci
Stanko Nekić Optimalni uvjeti da i ako je na zemlji koja je u tvome vlasnišvu, na zakupnim parcelama i ne ovisno i tlu zemlje. Ja sam prisino odustao 2013 god, zbog srčanog udara. E sad što se dalje promjenilo u FAO grupama i neznam točno ali znam za neke druge da odustali em zbog tržišta em zbog prinisa. Razgovarao sam sjednim on je bacio zrno u šumu, nije imao kome prodati a prinos bio 2,5 tona po rali ili jutru ovisno kako to ko zove, znači hektar od prilike 4-4,5 t. Kakva mu bila obrada tla neznam, ja znam sebe da prosječni prinos suhog zrna bio oko 6 t na hektar.
Stanko Nekić
prije 11 mjeseci
U optimalnim edafskim i agroekološkim uslovima i uz primenu pune agrotehnike, moguć je prinos od 10 tona po hektaru. Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije.
Damir Senjan
prije 11 mjeseci
Ovdje u članku jedino nije točan prinos po hektaru. Ovaj prinos nitko još od nas koji smo sadili i oni koji sade kokičar nije imao. BC prinosi su daleko manji od OSSK. Največi prinos koji sam postigao je od OSSK-605 skoro 7000 t na hektar. Pokusno polje 6 sorti OSSK nije dalo te prinose ali jedna sorta je bila približno ovim navedenim prinosima i nikada nije ugledala ssvijetlo tržišta za daljnju sadnju. Dogodilo se i čudo da su prinosi hibrida odjednom počeli na pola padati, tako da ti bilo sve jedno kupio hibrid ili posadio nehibrid prinos isti a i tržište se postalo nikakvo tako došlo i do odustajanja daljnje proizvodnje kokičara. Samo na kraju mogu reči svaki 7 dana 500€ a nekada i više ovisno o naruđbi, od 15.9 pa do 1.6 u đep a tada 3 mjeseca godišnji.