Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Siniša Hrgović
  • 28.02.2022. 16:25
  • Virovitičko-podravska, Vaška

Siniša Hrgović: Sjemenska soja i pšenica su sigurna kombinacija

Kod sjemenske soje nije bitno da prinosi budu najveći, nego da budu stabilni, kaže poznati ratar koji je takve sorte pronašao u suradnji s tvrtkom Mauthner. Rekordne prinose zabilježio je i kod šećerne repe.

Foto: Domagoj Hrgović
  • 1.449
  • 109
  • 0

Unatoč krajnje nepovoljnim klimatskim uvjetima, prošla je godina za OPG Siniše Hrgovića iz Vaške bila jedna od uspješnih, a u nekim je ratarskim kulturama zabilježio i najbolje prinose ikada. Uz ostalo, pripisuje to i ulaganjima u navodnjavanje.

"Intenzivno smo navodnjavali i nitko me više ne može uvjeriti da nije isplativo i da nema smisla. Na svoje oči i svoju vagu uvjerio sam se da, tko je god imao bilo kakvu kulturu u kvalitetnom navodnjavanju, imao je i dobru, kvalitetnu, sigurnu i raznovrsniju proizvodnju“, tvrdi Hrgović, jedan od najistaknutijih poljoprivrednika u Virovitičko-podravskoj županiji.

Naglašava kako su uložili u nekoliko sustava navodnjavanja, među njima i kap na kap, jedinstveni u ratarskoj proizvodnji koji je, tumači nam, u Hrvatskoj korišten samo u povrtlarskoj i voćarskoj proizvodnji.

Zelena gnojidba obavezna 

Obiteljsku tradiciju poljoprivredne proizvodnje preuzeo je od oca Milenka nakon završetka Agronomskog fakulteta. No, otac i dalje pomaže što savjetima, što izravnim radom na gospodarstvu i velika mu je podrška. Unatoč godinama još uvijek mu ništa nije teško, a vrlo uspješno svladao je i nove tehnologije u poljoprivredi pa se bez ikakvih problema služi i preciznim navigacijama. Na OPG-u je stalno zaposleno dvoje radnika, a po potrebi uskače i brat.

U skladu s obavezama na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, u nekim od poslova na OPG-u uskače i sin. Obrađuju ukupno 135 hektara, od toga 80 vlastitog, a ostalo je zakup državnog zemljišta.

Zadnjih desetak godina na OPG-u Hrgović siju isključivo soju i pšenicu, u omjeru pola-pola (Foto: Mauthner)

Dok su bile manje površine bavili su se duhanom i povrćem, a od kraja devedesetih, kada kreću prvi zakupi poljoprivrednog zemljišta, ulaze u intenzivniju ratarsku proizvodnju i sjemenarstvo. Plodored je uobičajen: svake godine dio površina je pod kukuruzom, dio pod šećernom repom. Obavezno provode zelenu gnojidbu, svi biljni ostaci, kompletna organska masa koja ostaje iza žetve se zaorava.

"Ništa ne prodajemo i ne izvozimo van za bilo koju namjenu. Sve ide nazad u zemljište. Svakih nekoliko godina radimo analizu tla koja pokazuje da nema pada plodnosti. U ovom trenutku više nemam niti jednu parcelu koja je sa sadržajem humusa ispod dva posto, a jedan dio parcela je sa visokim sadržajem humusa, preko tri i pol, pa čak i više dok je pH uglavnom neutralan“, objašnjava Siniša.

OPG posjeduje kompletnu mehanizaciju, sve što je potrebno za proizvodnju, osim kombajna. Još nemaju dovoljan broj hektara da bi se kupnja jednog takvog stroja ekonomski isplatila, a za usluge se nisu opredijelili jer za to nemaju vremena. Pedeset posto ukupne proizvodnje otpada na sjemenarstvo.

Prinos šećerne repe mu je bio oko 110 tona čistog korijena, što ocjenjuje apsolutnim rekordom (Foto: Mauthner)

Počeli su krajem devedesetih s kukuruzom, ječmom, pšenicom i sojom, a zadnjih desetak godina rade soju i pšenicu, u omjeru pola-pola.

"Sjemenska proizvodnja je interesantna zato što tehnološki nije zahtjevna u odnosu na konvencionalnu, osim što usjev mora biti zdravstveno i ekološki čist, u smislu da nema korova, bolesti  i drugih stvari koje su u sjemenskim usjevima zabranjeni, bonitetno su nešto bolje plaćeni i u strukturi prihoda dižu profitabilnost po hektaru“, računa naš sugovornik koji na malo više od dvadesetak hektara proizvodi i šećernu repu.

Zahvaljujući navodnjavanju prosječni prinos mu je bio oko 110 tona čistog korijena, što ocjenjuje apsolutnim rekordom. S takvim prinosima i uz državne potpore ona mu je, kaže, jedna od najisplativijih kultura. Zbog mogućnosti navodnjavanja u plodored je ubacio i kukuruz šećerac koji je u direktnoj proizvodnji, ali i poslije ječma tako da ga ima od srpnja do listopada.

Suradnja s tvrtkom Mauthner

Poseban izazov ipak mu je soja koju obično koristi kao predkulturu za pšenicu. Unazad nekoliko godina u suradnji s tvrtkom Mauthner probao je nekoliko sorata među kojima ističe Atacamu i Angelicu. Svaka od šest parcela na kojima su probali imala je drugačije agroekološke uvjete, ali nisu zabilježili značajnih odstupanja po prinosu. Agrotehnika je svugdje bila vrlo slična ili ista, a gnojidba identična.

"Kod sjemenske soje nije bitno da prinosi budu najveći, nego da budu stabilni, a to se postiže upravo s ovom sortom što se meni već dvije godine pokazalo", kaže Hrgović navodeći da se prinosi, ovisno o godini kreću od 2,8 tona (sorta Achillea kao postrni usjev s navodnjavanjem) do preko 4 tone u normalnoj proizvodnji. 

Angelica je, naglašava, pokazala veliku stabilnost, a prednost je i što je to ranija sorta. Osim što se može skinuti u optimalnim uvjetima, ostaje dovoljno vremena za pripremu sjetve pšenice.

Achillea soja nova je postrna sorta tvrtke Mauthner (Foto: G. Gazdek)

Napominje i da se u sjemenarstvu usjev mora skinutI suh i zdravstveno čist. Ako se ide u sjetvu kasnijih vegetacijskih grupa zriobe pitanje je hoće li se zbog vremenskih uvjeta to uspjeti napraviti

"Kod tih proizvoda nema dosušivanja, oni moraju biti prirodno suhi“, govori Siniša i zaključuje kako je kombinacija sjemenske soje i sjemenske pšenice vrlo sigurna proizvodnja koja osigurava i solidan prihod.


Fotoprilog


Tagovi

Siniša Hrgović OPG Siniša Hrgović Uzgoj soje Mauthner Atacama Angelica


Autor

Goran Gazdek

Više [+]

Novinar sa stažom dužim od tri desetljeća. Radi na Radio Daruvaru, Glasu Slavonije i Bjelovarskom listu gdje je neko vrijeme bio glavni urednik, surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima, magazinima i revijama. Danas kao slobodni novinar piše za Novosti, Deutche Welle, Gospodarski list i Hinu. Urednik je na portalima Virovitica.net i Pivnica.net. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera. Potpredsjednik je Hrvatskog novinarskog društva.


Partner

Mauthner d.o.o.

Đelekovečka cesta 25, 48000 Koprivnica, Hrvatska
tel: Tel: +385 48 626 209, e-mail: [email protected] web: https://mauthner.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB