Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zemlja
  • 29.01.2013.

Seljačke udruge ogorčene zakonom: 'Pogoduje se velikima'

Vlada je kao glavni kriterij za zakup državne zemlje na 50 godina odredila najbolji gospodarski program, kakav će mali poljoprivrednik teško napisati, a nema prednost ni novca za skupog konzultanta.

Foto: RGBStock
  • 733
  • 35
  • 0

Država se neće odreći strateških resursa. Više nema prodaje zemljišta u državnom vlasništvu, a njegova će se prenamjena masno plaćati, poručila je Vlada povodom novog prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je upućen i u saborsku proceduru. “Legalni mešetari” kojima se posreći prenamjena, kako je to okarakterizirao premijer Zoran Milanović, neće više na prenamjeni poljoprivrednog zemljišta na 100 eura zarađivati 99. No na tragu zakona o strateškim investicijama, koji ovih dana diže prašinu, i “poljoprivredni” se ogradio “važnim” iznimkama koje su u njega uvrštene nakon što je zakon, koji je Vlada tri puta vraćala na doradu, lani prošao javnu raspravu.

Jeftinija prenamjena

Prenamjena poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe novim je zakonom “pojeftinila” na 2,5% kod “neatraktivnih” do 50% tržišne vrijednosti najvrednijih oranica (znatno manje od planiranih 80% u lipnju), ali se to, primjerice, ne tiče i investitora koji grade golf-terene. Igrališta za golf s pripadajućom infrastrukturom i akumulacijskim jezerima njih neće koštati ni lipe. Platit će, naime, prenamjenu samo onog dijela poljoprivredne zemlje na kojem će niknuti apartmani za odmor i drugi objekti, a zakonom je od plaćanja izuzeta i gradnja objekata POS-a, cesta, ugostiteljsko-turističkih objekata na poljoprivrednom gospodarstvu, sve profitabilnijih ustanova zdravstvene i socijalne skrbi, stambene građevine na poljoprivrednom zemljištu unutar građevinske zone do 400 m2.

Procijeni li pak Vlada da je neki projekt od strateškog interesa za državu, a nije poljoprivredni, zemlja će se moći i prodati po tržišnoj cijeni izravnom pogodbom, bez natječaja. Dovoljno je da investitor podnese zahtjev, a Vlada procijeni da joj je u interesu. Iako je u lipnju u nacrtu zakona stajalo da će država upravljati i oranicama u privatnom vlasništvu, ti su prijedlozi izbrisani. Seljaci su prije mogli kupovati državnu zemlju, no traljavim ili nikakvim programima dijela jedinica lokalne samouprave nije prodano ni 30% od predviđenih 218.000 ha, tako da seljak sada iznimno izravnom pogodbom može kupiti samo parcelu državne zemlje u susjedstvu - ali samo ako je manja od one koju on ima u vlasništvu ili se do nje može samo preko njegove njive. No, s obzirom na to da se u zakonu spominju samo fizičke i pravne osobe, a nema ograničenja hektara, to znači da, primjerice, i netko tko ima 1000 ha može tako kupiti 999 hektara.

Teško do zakupa

Seljačke udruge ogorčene su zakonom. Smatraju da seljaka samo zemlja u vlasništvu može zadržati u ruralnom kraju. A po zakonu, koji pogoduje samo velikim sustavima, teško će i do zakupa na 50 godina, kaže Miroslav Kovač iz skupine Živo selo. Objašnjava da samo obiteljska gospodarstva (OPG) koja i žive na zemlji mogu promijeniti lošu demografsku sliku Hrvatske. Ističe primjer Austrije, gdje se na poljoprivrednoj strategiji radi više od 60 godina. Tamo nema ni državne zemlje ni šuma, a opet se nekim prešutnim zakonom sva privatna zemlja koja se prodaje mora prodati poljoprivredniku u istom selu, susjednom, malom ili srednjem gospodarstvu do 3000 četvornih metara...

U nas je pak Vlada kao glavni kriterij za zakup državne zemlje na 50 godina odredila najbolji gospodarski program, kakav će mali poljoprivrednik teško napisati, a nema prednost ni novca za skupog konzultanta. Je li zakupac već bio u tom prostoru, odnosno u “mirnom” posjedu, drugi je kriterij vrednovanja, a ponuđena zakupnina tek na trećem mjestu - kaže Kovač te dodaje kako sve to ide u prilog njegovoj tvrdnji da se u nas čitavo vrijeme protežiraju veliki sustavi, a ograničavaju OPG-i. A veliki sustavi trebaju traktor, a ne čovjeka. Da je ta politika bila dobra, danas bismo imali 8 milijuna stanovnika i ne bismo bili ovisni o uvozu hrane, tvrdi on.

Što će se dogoditi ako ti veliki sustavi dođu u teškoće? Ulaskom u EU imat ćemo moratorij na prodaju zemlje strancima od sedam godina, no gomilu zemlje u RH već su kupili stranci koji su u nas već osnovali tvrtke. Tko će im braniti da ne preuzmu i zemlju u zakupu preuzmu li naše poljoprivredne tvrtke koje propadnu - pita Kovač koji upozorava i na prevelike ovlasti Agencije za poljoprivredno zemljište.

Sustav je toliko centraliziran da će se o zemlji u Lici, Dalmaciji... odlučivati u Zagrebu. Po zakonu će ta agencija, ovlaštena za kupnju, prodaju, zamjenu te raspolaganje državnim zemljišnim fondom, čak određivati tržišnu cijenu u slučaju prodaje državne zemlje. Tu ima elemenata i za AZTN, tvrdi Kovač. Iako je u prijašnjem prijedlogu i to bilo u planu, privatnim se zemljištem u nas zakon uopće ne bavi pa mu ni ime ne odgovara. Privatnici su u njemu, naime, samo obuhvaćeni kaznama za neobrađeno poljoprivredno zemljište - i to do 15 tisuća kuna za fizičke te do 30 tisuća za pravne osobe.

Prednosti novog zakona

  • Stavljanje u funkciju državnog zemljišta - Od oko 890.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta trenutačno se koristi svega 330 tisuća, a neiskorišteno je ili se nezakonito koristi oko 550 tisuća hektara
  • Okrupnjavanje parcela - Dosad je bio stalni trend usitnjavanja parcela i neadekvatno korištenje poljoprivrednih površina, što je i razlog smanjene proizvodnje i povećanog uvoza hrane
  • Izbrisani nacionalizirani hektari - Prema zakonu iz lipnja, 46.000 hektara ne bi se vratilo vlasnicima, no novim je prijedlogom zakona ta uredba izbrisana
  • Privatno vlasništvo izuzeto iz zakona - Iako je najavljivano da će zakon urediti i status privatnog poljoprivrednog zemljišta, iz novoga je izbrisana odredba da u slučaju prodaje država ima pravo prvokupa
  • Kazne za neobrađeno zemljište - Od potencijalnih 2,7 milijuna ha trenutačno se obrađuje svega 1,3 milijuna ha; od zemalja EU od hrvatskog prosjeka od 5,6 ha po obiteljskom gospodarstvu gora je samo Rumunjska sa 3,5 ha

Nedostaci koji i dalje nisu riješeni

  • Besplatna prenamjena zemlje - Ako Vlada odluči da je neki projekt strateški, prenamjena oranica u stambene, ugostiteljsko-turističke objekte, golf-terene... bit će besplatna
  • Prodaja zemlje izravnom pogodbom - U slučaju da je neka investicija od strateškog značaja za državu, oranice u državnom vlasništvu mogu se prodati i izravnom pogodbom investitoru
  • Seljaci (ne) mogu kupiti državnu zemlju - I pravne i fizičke osobe moći će eventualno kupiti susjednu parcelu u državnom vlasništvu ako je manja od one koju sada imaju u vlasništvu
  • Pogodovanje velikim igračima - Pri zakupu zemlje glavni je kriterij projekt pa se mali boje da neće imati šanse pokraj velikih; mogu se osnivati pašnjačke zajednice radi okrupnjavanja zemlje, ali više OPG-a ne može dati zajedničku ponudu za zakup parcele
  • Potpuna centralizacija sustava - O zemlji u Istri, Dalmaciji... odlučivat će se isključivo u Zagrebu, i to u Agenciji za poljoprivredno zemljište; novac od zakupa podjednako dijele država i jedinice lokalne samouprave

Foto: RGBStock


Izvori

Večernji list


Tagovi

Zakup Državno zemljište OPG Gospodarski program