• Poljoprivreda
  • 17.12.2008.

Seljaci napunili novčanike

PO PRINOSIMA KULTURA, REKORDNA 2008. GODINA BIT ĆE UPISANA DEBELIM SLOVIMA U POVIJESTI HRVATSKOG AGRARA

  • 1.029
  • 51
  • 0

U povijesti hrvatskog agrara ova, 2008. godina, bit će zapamćena kao jedna od rijetkih agrarnih godina u hrvatskoj povijesti po rekordnoj proizvodnji gotovo svih poljoprivrednih kultura, visokoj otkupnoj cijeni i povećanim poticajima, a što je najvažnije, napokon i po - dobroj zaradi.
Naime, seljaci su, iako to većina nerado priznaje, prvi put nakon dužeg niza godina na poljoprivrednoj proizvodnji dobro zaradili.

Stočari “na konju”

- Ova je godina za mene bila i uspješna i neuspješna. Gotovo su sve poljoprivredne kulture rekordno rodile, što se rijetko događa. Osobno ne pamtim da je u proteklih 30 godina, koliko se bavim poljoprivredom, tako dobro rodilo. Zadovoljni smo i poticajima, a dobra je bila i cijena gotovo svih kultura, posebice uljane repice koja nikada više neće biti tako visoka. Jedino je kukuruz razočarao i cijenom i šarolikim prinosima. Očekivalo se, naime, više od prosječnih sedam tona po hektaru, koliki je prosječni urod zabilježen ove godine, kaže Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.
Laslo napominje kako cijenom kukuruza ove godine mogu biti zadovoljni jedino stočari koji su, kako kaže, "na konju", jer napokon imaju jeftinu hranu. - Svi oni koji su kukuruz sijali za prodaju, a ne za vlastite potrebe, nezadovoljni su cijenom od 0,60 kn/kg, unatoč povećanju poticaja na 2.250 kn/ha. Zbog toga se ponovno nameće potreba za konačnim uvođenjem planske poljoprivrede na ovim prostorima, kaže Laslo, te ističe da je točno da su seljaci prvi put na poljoprivredi zaradili, međutim, dodaje kako će zarada samo pokriti gubitke nagomilane iz prethodnih godina, tako da će ovu godinu većina završiti s 'pozitivnom nulom'.

Više traktora nego krava

Laslo se prisjeća i zlatnih osamdesetih godina prošlog stoljeća, najviše 1983. kada je Hrvatska po proizvodnji pšenice bila odmah iza Francuske i kada je od zarade sa 70 jutara zemlje i 15 muznih krava sagradio kuću i kupio novi traktor.
- Usporedbe radi, ove godine od zarade sa 150 hektara zemlje koje obrađujem i 50 muznih krava ne bih mogao kupiti ni traktor, kaže Laslo, te dodaje kako na selu postoji velika bojazan od nadolazeće 2009. godine, najviše zbog nagomilanih kredita i visokih kamata koje neki već sad ne mogu otplaćivati. Laslo ne krije činjenicu da su mnogi na selu i sami krivi što su dospjeli u takovu situaciju, odnosno 'ispružili se više nego se mogu pokriti', gradili štale kao hotele, kupovali traktore na traktore, tako da u nekim selima ima više traktora nego krava.

“Jaja u više košara”

I Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, izražava zadovoljstvo poljoprivrednom proizvodnjom u ovoj godini, u kojoj se, kaže, 'potrefilo' sve kako treba; i klima i cijene i poticaji, sve do kukuruza. - Smatram da bi ovu 2008. godinu seljaci trebali debelim slovima upisati, jer teško da se može skoro ponoviti ovakova rodna godina. Seljaci su ove godine zaradili na svemu, osim na kukuruzu. Nisu prošli dobro jedino oni koji su "sva jaja stavili u jednu košaru", odnosno sve uložili u kukuruz, no kada se sve sagleda u cjelini ni oni nisu prošli toliko loše kako su mogli, da Ministarstvo poljoprivrede nije povisilo poticaje za kukuruz na 2.250 kn/ha, kaže Grivičić. No i Grivičić izražava bojazan od nadolazeće krizne 2009. godine, za koju tvrdi da bi je trebali dočekati s narodnom izrekom 'svako zlo za neko dobro' i iskoristiti krizu te poljoprivredu i turizam napokon postaviti na svoje mjesto. Darko Grivičić također, kao i Laslo ne pamti ovakvu, za poljoprivredu dobru godinu a poljoprivredom se bavi već gotovo 20 godina.

Brlošić: Ponoviti 2008.

Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, ocjenjujući poljoprivredu u 2008. kaže: Daj Bože da se takva godina ponovi, iako je, kako napominje, s jeseni sve palo u vodu. - Seljaci su zbog rasta cijena poljoprivrednih proizvoda ljetos napokon dočekali svojih pet minuta. Međutim, koliko su zaradili u ljeto, toliko su, možda još i više, izgubili u jesen zbog niske cijene kukuruza i skupe sjetve. Međutim, oni koji obrađuju velike površine, ipak su ove godine u konačnici zabilježili ekstra zaradu, kaže Brlošić, te dodaje kako se prema najavama pada cijena poljoprivrednih proizvoda, nemaju baš čemu nadati u 2009.

Ivica Miketek, predsjednik Udruge mljekara Osječko-baranjske županije, kaže da bi u načelu mljekari s 2008. godinom bili zadovoljni da je sve plaćeno. - Ministarstvo kasni s isplatama premija za mlijeko, novca za kapitalna ulaganja, potpore za prvotelkinje. Uz sve to, neki farmeri razmišljaju i o zatvaranju farmi, jer ih opterećuju skupi krediti koje su podigli kod komercijalnih banaka. Ako bi se još ukinule i premije i smanjila cijena mlijeka, kako se šuška, 80 posto proizvođača mlijeka moglo bi nestati, kaže Miketek, te se prisjeća 1985. godine, kada je, kako kaže, od zarade sa samo 10 jutara zemlje kupio novog 'stojadina', a supruga napustila posao, jer je od mlijeka od samo dvije krave koje je držala, mjesečno zarađivala jednu plaću.
Seljaci su zbog visokih uroda i rasta cijena poljoprivrednih proizvoda ljetos napokon dočekali svojih pet minuta

Zdenka RUPČIĆ

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zimska idila na obroncima Dilj gore.
Bijeli omotač “grije” tlo kako bi za 2-3 mjeseca ovaj isti pejsaž zažutili maslačci i zazujile pčelice.

Koji vam je prikazani pejsaž najbolji?
:)

Foto: autor