Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prihrana pšenice
  • 09.01.2016. 17:55

Savjeti za prihranu dušikom ozime pšenice

Suvišna ili nedostatna prihrana dušikom može uvelike utjecati na prinose.

Foto: bigstock.com
  • 1.792
  • 150
  • 0

Poteškoće u praktičnoj primjeni adekvatne prihrane dušikom (N-prihrane) događaju se uglavnom zbog pogrešne procjene raspoloživosti hraniva u tlu te zbog prerane ili prekasne N-prihrane, što najviše ovisi o vremenskim uvjetima, ali i pogrešnog stava da je dobro dušik primijeniti što ranije.

Izbjegavajte prihranu kompleksnim gnojivima

  • Prihrana fosforom i kalijem se ne preporuča zbog njihovog neznatnog premještanja u dubinu, pa korijen ostaje na površini, što smanjuje otpornost na polijeganje i sposobnost korištenja vode iz dubljih slojeva. Stoga striktno izbjegavajte prihranu kompleksnim gnojivima (npr. formulacije 20:10:10, 15:15:15 i dr., posebice kad sav dušik sadrže u N-NH4 obliku).
  • Za postizanje visokih prinosa potrebna je povoljna mineralna ishrana od 1. - 4. etape organogeneze, mada pšenica usvoji tijekom zime tek 5-10% ukupno potrebnog N. Ta mala količina dušik ipak ima presudan fiziološki značaj, jer istraživanja i iskustvo pokazuju da visina prinosa najviše zavisi od kapaciteta sink-a, odnosno broja zrna u klasu (~90%).

Ureu nipošto primjenjivati u prvoj N-prihrani

  • Ureu nemojte nipošto primjenjivati u prvoj N-prihrani (najbolje niti u drugoj) zbog štetnog djelovanja na mlade biljke s niskom razinom metabolizma, jer i kad je temperatura povoljna za intenzivniji metabolizam, biljke su suviše male da bi amidni i/ili amonijski N mogle odmah ugraditi u organsku tvar. Za ugradnju amonijskog N u organsku tvar neophodan je visok intenzitet metabolizma (temperatura tla > 50C). Potrebnu koncentracija raspoloživog dušika zimi u tlu treba postići primjenom nitratnih ili amonijsko-nitratnih gnojiva.

Najviše hraniva usvoji se od početka vlatanja do klasanja

  • Previsoka koncentracija N-NO3 u tlu također može biti štetna jer porast koncentracije iona u vodenoj fazi tla izaziva rast osmotskog tlaka (solni udar) pa uz nizak intenzitet metabolizma korijena (niske temperature) onemogućeno je usvajanje vode (fiziološka suša) i hraniva, a kod viših temperatura dovodi do produženja vegetacije uz nisku produktivnost transpiracije, odnosno povećane potrebe za vodom.
  • Suvišna količina dušika snažno utječe na porast nadzemnog dijela, a vrlo malo korijena pa se proširuje omjer korijena prema izdanku i biljke su plitko ukorijenjene. U hladnim, posebice glinovitim, humoznim i slabo aeriranim tlima nitrati umanjuju štetne redukcijske procese, što je važno za aktivnost mikroorganizama i snabdjevanje biljaka dušikom i drugim elementiman uz otklanjanje uvjeta za pojavu denitrifikacije.
  • Najveća količina hraniva usvoji se od početka vlatanja do početka klasanja. Vlastita istraživanja u istočnoj Hrvatskoj (više sorti i više godina) pokazuju da se u tom periodu usvoji oko 50% N, 60% P i 70% K od prosječno iznesenih 200 kg N, 27 kg P (62 kg P2O5), 141 kg K (170 kg K2O), 35 kg Ca i 21 kg Mg uz prosječan prinos zrna od 7,83 t/ha. Do početka vlatanja pšenica je od ukupne količine hraniva usvojila tek 10% N, 8% P i 13% K.

Proljetno izduživanje traži najviše dušika

  • Pojavom četvrtog lista zametnut je klas i određen konačan broj klasića.
  • Visok sadržaj dušika (4.5-5.5%) u busanju (nitrata i lako-topljivih organskih oblika N) predstavlja neophodnu rezervu za proljetno izduživanje (filodistenziju). Tada naglo raste potreba za dušikom, što je i pravi trenutak za drugu prihranu. Kod kasnijih rokova sjetve prisutna je opasnost od nedovoljne duljine kriptovegetacije uz pad prinosa jer je bio prekratak meristemski razvoj inicijalnih komponenti prinosa (izduživanje i segmentacija vrha rasta u 3. i 4. etapi organogeneze) koje određuju građu, odnosno broj klasića na klasu i začetaka cvjetića u klasiću.
  • Dobra ishranjenost dušikom u vlatanju sprječava kasniju sterilnost klasića i povećava broj plodnih cvjetića (3, rijetko više po klasiću). Komponente klasa samo su djelomično genetski (sortno) određene pa je time dobra N-ishranjenost biljaka još značajnija. U daljem tijeku vegetacije pšenice, kod temperatura 5 - 100C počinje istezanje 1. i 2. internodija, a kad se temperatura ustali iznad 100 C dolazi do distenzije preostalih internodija (3., 4. i 5.).
  • Nakon oplodnje, dozrijevanje pšenice odvija se poglavito na račun rezervi hraniva (reutilizacija) uz njihovo premještanje (alokaciju) iz fotosintetiski neaktivnih dijelova biljke (starog lista) u klas.
  • Kritičan je period tvorbe prinosa prijelaz iz kriptovegetacije u proljetni porast. Taj trenutak odgovara porastu intenziteta metabolizma i lako se zapaža pa se N-prihrana pšenice mora se uskladiti s fiziološkom aktivnošću pšenice i raspoloživosti dušika tla.

Prva prihrana uz najviše 55 kg/ha

  • N-prihranu ozimih žita treba obaviti u momentu kada započinje meristemska aktivnost umnožavanja vegetacijskih organa (1. N-prihrana u busanju) i kod zametanja komponenti klasa (2. N-prihrana u početku vlatanja).
  • Prva prihrana je važna u svim okolnostima jer se u 2. i 3. etapi razvoja (treći, četvrti list) izdužuje i segmentira budući klas. Ona utječe na koncentraciju klorofila u listu (boja usjeva), intenzivniju fotosintezu i brži rast biljaka u vlatanju. Prvu prihranu ne treba obaviti prerano (kad su ozima žita u mirovanju, odnosno po smrznutom tlu i hladnom vremenu), već u trenutku proljetnog kretanja vegetacije. Mudro je jedan dio N primijeniti u jesen u vidu uree ili UAN pod osnovnu obradu (na lakšim i plitkim tlima treba primijeniti 25 do 30% ukupne potrebe dušika, a na težim 30 do 50%), jer vremenske prilike zimi i u rano proljeće nerijetko utječu na mogućnost prve N-prihrane.
  • Prvu N-prihranu ozimih žita treba zbog opasnosti od polijeganja i pojave bolesti ograničiti na najviše 55 kg N/ha.
  • Preuranjena prva N-prihrana ozimih žita neprihvatljiva je iz ekonomskih i ekoloških razloga i to zbog vrlo brzog gubitka nitratnog dušika iz zone korijena ispiranjem (a s površine tla sapiranjem). Treba naglasiti da se N-NO3 ispire iz vlažnog tla i kad ne pada kiša ili se ne topi snijeg, prvenstveno procesima difuzije (nitrati se prosječno premještaju ~10 cm mjesečno). Ispiranje i/ili sapiranje nitrata onečišćuje podzemne vode i vodotokove.
  • Druga prihrana obavlja se u momentu zametanja klasića (4. etapa razvoja) koja pada u početku vlatanja, ne kasnije. Taj trenutak određuje se isključivo na temelju stanja razvoja usjeva pšenice (bez obzira na kalendar radova), odnosno kad se zametak klasa primjetno odvoji od čvora busanja (~2 cm).

Prednost folijarne prihrane

  • Kad nije poznata raspoloživost dušika (nema rezultata Nmin metode) primijenite za obje dušične prihrane 1,0 kg N/ha za svakih 100 kg očekivanog prinosa, ali samo do 6,5 t/ha zrna, a 1,25 kg N/ha iznad očekivanih 6,5 t zrna/ha (npr.: očekivani prinos pšenice je 6,5 t/ha zrna → 65 kg N/ha, a za očekivani prinos 8,8 t/ha → 88 x 1,25 = 110 kg N/ha).
  • Treća prihrana u klasanju (prije oplodnje) ima malo značenje za visinu prinosa, ali utječe na porast hektolitarske mase i veći sadržaj dušika u zrnu (pretežno se akumuliraju niskomolekularni, neproteinski oblici dušika).
  • Prednost folijarne N-prihrane ozimih žita je izravan unos hranjivih tvari u metabolizam biljaka, mogućnost kombinacije sa sredstvima za zaštitu i biljnim hormonima (npr. sredstvima za skraćivanje internodija, odnosno visine biljaka), a usvajanje je praktično neovisno o vlažnosti tla.
  • Nedostatak folijarne N-prihrane je također više, od visoke cijene i prijevoza tekućeg gnojiva te višestruke potrebne primjene, jer se u jednom navratu može primijeniti vrlo ograničena količina zbog opasnosti pojave ožeglina kod korištenja otopine visoke koncentracije.

Autor: Vladimir Vukadinović, Foto: bigstock.com


Izvori

Vukadinović


Tagovi

Dušik Prihrana Ozima pšenica Urea Gnojidba Ozimi usjevi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Napetost raste, oklopna vozila štite tržnicu, EU nudi dva rješenja?

Još ih je više na ulicama. Napetost između prosvjednika i policije u Francuskoj raste. Tamošnja je vlada u srijedu poslala oklopna vozila da zaštite veleprodajnu tržnicu...

Više [+]