• Krmno bilje
  • 03.06.2011.

Sastavljanje smjesa trava i djetelina

Između 1950. i 1960. g. objavljuje se sve više rezultata o prednosti jednostavnih smjesa, sastavljenih od 1 trave i 1 mahunarke. U takvim smjesama travna komponenta je zastupljena sa 80-90%

  • 15.975
  • 700
  • 1

Kao posljedica novih shvaćanja u Francuskoj je zabranjena prodaja gotovih smjesa u trgovinama. U Velikoj Britaniji se siju kratkotrajne smjese za košnju i dugotrajne za napasivanje. Smjese se gotovo uvijek sastoje od trava i mahunarka. Kratkotrajne smjese su uglavnom na bazi talijanskog ljulja i crvene djeteline, a za pašnjake se koriste uglavnom engleski ljulj i bijela djetelina, tj. njihove sorte različite ranozrelosti.

Kriteriji za sastavljanje smjesa

Često puta ljudi zovu i traže preporuku za djetelinsko-travnu smjesu (DTS), a onda se iznenade na koliko pitanja prethodno moraju odgovoriti prije nego što tu preporuku dobiju. Teško im je objasniti da to nije recept za kolače koji vrijedi isto u svakoj kuhinji. Za uspješno zasnivanje travnjaka i postizanje visokih i stabilnih prinosa krme, presudan značaj ima pravilan izbor vrsta i sorti trava i djetelina, jer samo dobro odabrane kombinacije daju dobre rezultate. Od pravilnog izbora vrsta i pravilnog kombiniranja odnosa u smjesi ovisi kakvoća krme i dugotrajnost zasnovanog travnjaka.

Prednosti DTS/TDS u odnosu na monokulture trava i djetelina ogledaju se u sljedećem:

  • veći i sigurniji prinosi krme (gušći sklop, ravnomjernija raspoređenost lisne mase po etažama, bolje iskorištenje Sunčeve energije, ravnomjernije korištenje hranjiva u tlu po dubini zbog različite dubine prodiranja korijenovog sustava različitih biljnih vrsta)
  • povećanje plodnosti tla (obilna i razgranata korijenova masa, mrvičasta struktura tla, razvoj organizama tla: bakterije, alge, gljivice, gujavice, crvi, kukci koji imaju presudnu ulogu u biokemijskim procesima razgradnje humusa, fiksacije dušika, usitnjavanju i miješanju tla, izlučivanju velike količine ekskremenata obogaćenih humuhumusom, mikroorganizmima i hranjivima; popravljanju vodo-zračnog režima u tlu)
  • smanjena mogućnost zakorovljivanja usjeva
  • bolja zaštita tla od erozije
  • lakša košnja, sušenje i siliranje
  • povoljniji omjer bjelančevina, minerala i energije
  • duže trajanje
  • manja opasnost od tzv. “umora tla”.

Vrste koje stavljamo u smjese razlikuju se po svojoj biologiji i brojnim drugim specifičnostima koje su presudne za pravilno zasnivanje i uspješno korištenje. Prilikom sastavljanja smjesa treba imati u vidu:

  • planirani način korištenja (košnja, napasivanje, kombinirano)
  • planirano trajanje smjese (kratkotrajne, višegodišnje, dugotrajne)
  • traženu kvalitetu (za mliječna goveda/ ovce, mesne pasmine, konje itd.)
  • očekivanu produktivnost
  • prodornost vrsta u smjesi
  • ritam rasta i dužinu trajanja vegetacije
  • vlažnost staništa
  • kiselost tla (pH)
  • cijenu sjemena.

Planirano trajanje smjese

U kratkotrajne smjese (1-2 godine punog korištenja, ne računajući godinu sjetve) uvrštavamo kratkotrajne vrste brzog ritma razvitka i bujnog porasta. To su jednostavne smjese sa 2-3 komponente i s niskim udjelom trava (10-30%). Kod nas je to najčešće smjesa 80% crvene djeteline i 20% talijanskog ljulja. Kod višegodišnjih smjesa se smanjuje udio kratkotrajnih prodornih vrsta, koje se tijekom prve i druge godine bujno razviju i guše ostale komponente smjese, a nakon toga ostavljaju prazna mjesta (zakorovljavanje). Stoga se u takve smjese uvrštava najviše do 20% kratkotrajnih vrsta da povećaju prinos u 1. godini. Ovakve smjese se sastoje obično od 3-5 komponenata, osim kod staništa pogodnih za lucernu, gdje se uz nju dodaju 1-2 vrste trava, s udjelom 5-20%. Inače je u pravilu udio trava veći nego kod kratkotrajnih smjesa (20-50%).

Tražena kakvoća i produktivnost

Svaka pojedina vrsta trava i djetelina, ali i njihove sorte, imaju odgovarajući kemijski sastav, tj. hranidbenu vrijednost, kao i proizvodni potencijal (rodnost). S obzirom na specifične potrebe pojedine stočarske proizvodnje, kombiniraju se vrste koje mogu ispuniti tražene osobine kakvoće i rodnosti. Kod proizvodnje mlijeka naglasak svakako treba dati na kakvoću krme, a kod uzgoja mesnih pasmina u sustavu “kravatele” krma može biti i nešto slabije kvalitete od krme za mliječna goveda.

Ritam rasta i dužina trajanja vegetacije

Rani početak rasta u proljeće i duga vegetacija do kasne jeseni su od naročite važnosti za kombinirano i čisto pašno korištenje smjesa trava i djetelina. Time se ostvaruju znatne uštede u skupoj zimskoj hranidbi stoke. Također treba voditi računa da je smjesa ujednačena u fazama rasta i razvoja komponenata smjese (fitofenološke faze), tako da je olakšano određivanje optimalnog roka košnje. Vrlo rani porast u proljeće ima većina trava, a naročito: francuski ljulj, bezosata stoklasa, klupčasta oštrica, engleski i talijanski ljulj, trstikasta vlasulja. Mahunarke nešto kasnije počinju porast u proljeće u odnosu na trave, a najranije su smiljkita i crvena djetelina. Kasni početak vegetacije imaju: mačji repak, bijela rosulja, a od djetelina: švedska i lucerna. Vrlo dugu vegetaciju od ranog proljeća do kasne jeseni imaju: trstikasta vlasulja, talijanski ljulj, crvena vlasulja i livadna vlasnjača, a od djetelina: smiljkita. Za postizanje ravnomjernijeg i sigurnijeg prinosa preporučuje se u sastav smjesa (naročito dugotrajnih) uključiti vrste ranog i kasnog proljetnog razvoja. Ranije vrste osiguravaju veće prinose i u sušnoj godini, a kasne povećavaju prinos u vlažnim ljetima. Takvim kombiniranjem vrsta različitog ritma rasta osiguravamo ravnomjerne prinose tijekom čitave godine, a optimalan rok košnje određujemo po fazama rasta dominantnih vrsta (npr. ako je u smjesi dominantna lucerna, optimalan rok košnje je početak pupanja lucerne, a ako je dominantan talijanski ljulj ili neka druga trava, onda je optimalan rok košnje neposredno prije pojave cvata iz rukavca zadnjeg lista).

Prodornost vrsta u smjesi

U smjesama svaka biljna vrsta ima svoju više ili manje izraženu snagu natjecanja za vodu, hranjiva, svjetlost, prostor itd. u odnosu na druge vrste. To naročito dolazi do izražaja kod početnog razvoja sijane smjese, kad se neke vrste brže i bujnije razvijaju i guše one vrste koje imaju usporeno nicanje, polagan razvitak i niski rast. Komponente za sastavljanje smjesa dijelimo u 4 skupine po prodornosti:

  • vrlo prodorne vrste (lucerna, talijanski ljulj)
  • prodorne (crvena djetelina, klupčasta oštrica, engleski ljulj)
  • više-manje neutralne (bijela djetelina, rosulja) i
  • potiskivane vrste od biljaka iz 1. i 2. skupine, a katkada i iz 3. skupine (vlasulje, livadna vlasnjača).

Osim genetskih predispozicija svake vrste glede prodornosti, njihovu natjecateljsku snagu mogu znatno promijeniti ekološki uvjeti staništa, te agrotehničke mjere inačin korištenja. Tako npr. mačji repak u visinskim i pretplaninskim područjima i u vlažnijoj klimi postaje prodoran, dok na nizinskim položajima biva potiskivan. Gnojenje fosforom i kalijem povećava natjecateljsku snagu djetelina, a gnojenje dušikom povećava natjecateljsku snagu trava (naročito visokih). češća košnja slabi npr. francuski ljulj, a cešce napasivanje onemogućuje da vrlo prodorne visoke trave i djeteline guše neprodorne niske djeteline i travne vrste. Kod kratkotrajnih smjesa bez velikih šteta se mogu kombinirati vrlo prodorne i prodorne vrste, a uvjetno i neutralne vrste, no treba izbjegavati smjese vrlo prodornih i potiskivanih vrsta. Kod višegodišnjih smjesa treba voditi računa o vremenskoj sukcesiji zasijanih komponenata, tako da višegodišnje ili dugotrajne vrste koje imaju polagani razvoj, te se jače prošire tek u 3. ili 4. godini, zamijene ili nadopune kratkotrajnije vrste nakon njihovog nestajanja iz smjese. Vrlo prodorne, a kratkotrajne vrste (talijanski i vestervoldski ljulj, crvena djetelina) u višegodišnjim smjesama treba svesti na najmanju mjeru, kako ne bi zagušile slabo prodorne vrste.

Autor: Prof. dr. sc. Josip Leto


Povezana biljna vrsta

Rosulja bijela

Rosulja bijela

Sinonim: mak.: bela polevica; slov.: bela šopulja; srp.: bela rosulja | Engleski naziv: Black Bent, Red Top | Latinski naziv: Agrostis alba L.

Rosulja bijela rasprostranjena je od zapadne i srednje Europe do srednje Azije. Uglavnom se sije u smjesama s drugim travama i mahunarkama na vlažnim i poplavnim staništima.... Pročitaj više »

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Engleski ljulj Klupčasta oštrica Lucerna Vlasulja nacrvena Mačji repak Rosulja bijela

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi