Rusija uvodi carinu od 30% i na izvoz soje

U Rusiji je odobrena izvozna carina za soju od 30%, prenosi bloomberg pozivajući se na Interfax newswire i njihov neimonovan izvor. Tarifa koja se odnosi na svu soju čija je cijena viša od 165 eura po toni, stupit će na snagu 1. veljače i trajati do 30. lipnja.

Rade i na suzbijanju naglog rasta cijena osnovnih namirnica poput kruha, brašna, šećera i sunockretovog ulja, na što je ranije ovoga mjeseca upozorio njihov predsjednik Vladimir Putin.

Rastu isporuke soje za 70%

Također, njihova je Vlada predložila porez od 25 eura po toni pšenice od 15. veljače do 30. lipnja iduće godine. Osim toga, potpisala je i sporazum s proizvođačima suncokretovog ulja i šećera o stabilizaciji cijena.

Raste cijena pšenice - razlog ruski porez na izvoz?

Kada je riječ o soji, Rusija ove godine pojačava inozemnu prodaju te uljarice i mogla bi povećati isporuku za 70% na godišnjoj razini na više od 1,5 milijuna tona. Kina i Bjelorusija njihova su glavna izvozna odredišta.

2 milijuna tona soje s ilegalno iskrčenog zemljišta

Istovremeno, na globalnom tržištu soje dolazi do značajnih promjena. Naime, radi transparentnije trgovine neke prehrambene tvrtke, kao i one za stočnu hranu ne žele više koristiti ovu grahoricu uzgojenu na područjima gdje su zbog nje iskrčene šume. Među njima su Tesco, Walmart, Unilever i McDonald's koje su pozvale glavne distributere da prestanu trgovati ovom uljaricom poveznom s krčenjem šuma u brazilskom Cerradu, velikoj savanskoj regiji i vitalnom skladištu ugljika, piše reuters.

Potpisnici izjave o potpori Cerrado Manifesta kojima su se pridružile još 163 tvrtke, u studenom su poslali pismo korporacijama Archer Daniels Midland Co, Bunge Ltd, Louis Dreyfus Company, Cargill Inc, COFCO International i Glencoreu kako bi zaustavili izvoz soje s područja Cerrada nakon 2020. godine. Do sada odgovor nisu dobili. 

Inače, Brazil je najveći izvoznik soje, a u spomenutoj regiji se proizvodi oko 60%. Prirodna vegetacija u tom dijelu države igra presudnu ulogu u skladištenju ugljičnog dioksida. Izgaranje fosilnih goriva i uništavanje šuma povećava emisiju ugljika, zagrijava klimu i doprinosi porastu razine mora. Osim toga, prijetnja je i divljim životinjama, ali i biljkama.

Zemljoposjednici u Cerradu su zakonom zaštićeni i mogu iskrčiti do 80% autohtone vegetacije. Podsjećamo, 2 milijuna tona soje proizvedene na ilegalno iskrčenom zemljištu svake godine stigne u zemlje EU.