Robert Mesaroš: Lani 70 dana nismo imali kiše, ali kukuruz me ugodno iznenadio

"Odlučio sam smanjiti pšenicu s 25 na osam hektara. Zašto? Jer se pivarski ječam bolje isplati. Manje ulaganja ima, a i prije ga se skine“, otkriva nam planove za proljetnu sjetvu Robert Mesaroš iz Čakovaca u Srijemu, blizu Vukovara.

Odmah dodaje, iako još traju međusobni dogovori, plan je posijati ječam na 14 hektara, a suncokret i kukuruz na 40.

"Trenutno na dva OPG- a, ajmo reći pola-pola, a 70 hektara ukupno, radimo tata i ja", opisuje Robert koji nas je sa suprugom Kristinom, dočekao i ugostio na poljoprivrednom gospodarstvu koje traje generacijama. Naime, poljoprivredom se počeo baviti pokojni djed Franjo.

"Supruga se brine za kuću, puno je životinja, što peradi, što kućnih ljubimaca", hvali Robert.

Na traktoru od sedmog razreda

Na traktoru je, kaže nam mladi ratar, od sedmog razreda. "Iako sam siguran da je to bilo i ranije“, kroz osmjeh će.

Obiteljski dijele sve poslove na farmi, ovisno o trenutnim potrebama. Jedan član obitelji obavlja sjetvu, dok drugi priprema teren za sljedeću. Na taj način, svaki doprinosi kad god to situacija zahtijeva.

"Tata je OPG otvorio 2002., a ja svoj 2018. Onda sam išao na jedan europski fond za male poljoprivrednike, Mjera 6.3.1.“, kaže i podsjeća: Bila je to potpora iz Programa ruralnog razoja koja je uključivala bespovratna sredstva koja su mogla biti korištena za kupnju mehanizacije, izgradnju objekata, kupnju zemljišta i druge investicije u poljoprivredi.

Priča nam i da je prošla 2024. bila izazovna godina za sve koji se bave ratarstvom. Neke kulture pokazale su se uspješnima, dok su druge u potpunosti podbacile.

“Kukuruz koji sam probao iz SelectiS programa ugodno me izneneadio, obzirom da 70 dana nismo imali kišu na našem području”, dodaje.

Hibridi MAS 43.P i CITADEL ispunili su njegova očekivanja, a ove se godine sprema probati i nove hibride iz SelectiS programa.

Na 70 hektara najveća parcela samo pet

Zadovoljan je bio i suncokretom i ječmom, a što se tiče soje, kaže da su ju prijatelji koji su je sijali ocijenili kao "srednja žalost", svega 350 do 400 kilograma po jutru.

"Neki su uspjeli doseći do 800 kilograma po jutru, ali to je jako rijetko“, dodaje.

Soji je trebala kiša, no nije je bilo, a posebno je bila kritična tijekom cvjetanja kada su vladale visoke temperature, što je rezultiralo s previše praznih mahuna.

Robert ne navodnjava. Problem je što tih 70 hektara koliko obrađuju otac i on, imaju raspoređeno na 43 do 45 parcela. "Najveća parcela nam je oko 5 hektara, a osim što su male još su i na više lokacija“, objašnjava problem.

No, unatoč problemu s parcelama, oduvijek su težili naprednoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga su uvijek bili spremni na inovativna poljoprivredna rješenja.

TORA specijalna gnojiva i biostimulatori za pšenicu

Kada je u pitanju pšenica, preko Lukrecije Lešić iz tvrtke AgroChem MAKS odlučio je isprobati Tora specijalna gnojiva i biostimulatore te nisu požalili, ističe Mesaroš.

"Prvo sam koristio TORA ROOT specijalno folijarno gnojivo s biostimulativnim djelovanjem, koje je pružilo biljci najvažnije makro i mikroelemente. Imao sam 7 tona po hektaru pšenice, sve prve kvalitete“, zadovoljno opisuje.

Nakon toga, upotrijebio je Tora Nitro S, koje mu je osiguralo dugotrajnu prihranu biljaka. Pružilo mu je to potrebne hranjive tvari u ključnim fazama rasta, smanjujući rizik od ožegotina na biljkama.

"Na koncu sam korisitio TORA Turbo Cereals, tekuće biostimulativno gnojivo s odabranim mikroelementima važnim za usjev žitarica, koji sadrži mikroelemente bakra, cinka i mangana te bioaktivne organske komponente“, objašnjava.

Od AgroChem MAKS-a koristi i Tetrax za pšenicu, pri čemu se Tetrax koristi za T1 i T2 prskanja. Prvo prskanje, kaže Robert, preporučuje se obaviti kada su uvjeti normalni, prije najavljene kiše, jer nakon kiše dolazi do bolesti. Zadnje prskanje Prodomom za T3, potrebno je odraditi kad je pšenica u klasu i barem 70 posto klasa.

Muzej mehanizacije

Na gospodarstvu Mesaroševih mehanizacije ima napretek, ali sve je pažljivo složeno i uređeno, gotovo poput izložbenog prostora. Svaki stroj ima svoje mjesto, sve je u savršenom redu.

Prvo tu su dva muzejska primjerka traktora IMT 533 iz 1965 i Zetor 6911 iz 1982.. A tu je i zeleni John Deere 6900 isto s konca prošlog stoljeća.

A onda krenete šetati gospodarstvom i naiđete na prikolicu, prskalicu s dosegom od 15 metara, kratku tanjuraču, sitnu sijačicu, plug s tri brazde te drljaču i međuredni kultivator.

Robert se odmah prisjetio jedne anegdote i s osmijehom je podijelio s nama.

"Kada smo prvi put išli na natječaj, mehanizaciju su dobavljači trebali dovesti iz Starog Bečeja u Srbiji. To je 60 kilometar odavde. Čekam ja njih cijeli dan. Nitko se ne javlja. Kad predvečer zvoni telefon, čovjek kaže stigao je u Nedelišće. Ja kažem, majstore, malo si profulao. Očekujem te kod Vukovara u mjestu Čakovci, a ne 350 kilometara dalje u Međimurju“, rekao nam je na rastanku.

Više o SelectiS programu tvrtke AgroChem MAKS pogledajte u videu:

Za više informacija o SelectiS programu obratite se stručnjacima iz tvrtke AgroChem MAKS na jedan od niže navedenih kontakata.