• Uljana repica
  • 08.12.2014. 18:05

Repičin sjajnik umanjuje urod i do 50 posto!

Uljana repica postaje kultura s velikim praktičnim problemima u suzbijanju ekonomski važnih štetnika.

  • 449
  • 66
  • 0

"Rezistentnost repičina sjajnika na piretroide i novi pristup suzbijanju" naziv je prezentacije rezultata istraživanja koje je u organizaciji Agronomskoga fakulteta iz Zagreba, Savjetodavne službe te Gospodarske komore Koprivničko – križevačke županije, održana u Koprivnici.

Samo istraživanje pokrenuto je kako bi poljoprivredni stručnjaci mogli pomoći proizvodačima uljane repice u zaštiti te kulture. Repičin sjajnik jedan je od njezinih najopasnijih štetnika. Pojavljuje se svake godine u čak 15 vrsta. Iz tla izlazi pri temperaturama od 8 do 10 stupnjeva, kada se uljana repica nalazi u razvojnoj fazi i kada je najosjetljivija, pa uzrokuje smanjenje prinosa uljane repice više od 50%.

Piretroidi negdje više uopće ne djeluju

Stoga su studenti zagrebačkoga Agronomskoga fakuteta, predvođeni prof. dr. sc. Tanjom Gotlin Čuljak u suradnji s djelatnicima Savjetodavne službe, napravili istraživanje s ciljem da otkriju kojih vrsta repičinog sjajnika ima najviše na hrvatskim poljima uljane repice, na koja zaštitna sredstva, odnosno insekticide su postali djelomično ili potpuno otporni, a koja ih još uvijek kvalitetno uništavaju, ali i koje tzv. lovne biljke mogu pomoći u smanjenju štete.

"Repičini sjajnici sakupljeni su na 19 lokaliteta širom Hrvatske i identificirani na Zavodu za biologiju i biotehnologiju Sveučilišta u Rimu. Tokom 2013. i 2014. godine, kada je i trajalo ovo istraživanje, utvrđeno je da su repičini sjajnici na koje piretroidi još uvijek djeluju pronađeni na samo 7,7% lokacija obuhvaćenih istraživanjem i to na području Batrine, Ladimirevaca, Trnovitice i mjesta Okoli. Piretroidi još donekle djeluju i na štetnike s područja Hercegovca, Dežanovca, Jamarice, Volodera, Zapolja, Bodovaljaca, Podravske Moslavine, Suhopolja, Virovitice-Antunovca, Lipika, Slakovaca, Širokoga Polja, Đurđanaca, Velike Kopanice, Šašinovca, Novih Jankovaca, Šušnjevaca, Tenje, Magadenovca, Piškorevaca, Lukača, Širina, Gunje, Drenovaca i Preloga.

Lipovljani, Virovitica, Poljane, Zelendvor, Križovljan, Koprivnički Bregi, Redeljevo Selo, Milanovac, Grubišno Polje, Galdovo, Dužica, Kalinovac, Zdenci, Tovarnik, Drenje, Vidovci, Pitomača, Subotica Podravska, Vaška, Brestovac, Kotoriba i Savska Ves su pak lokacije na kojima su pronađeni repičini sjajnici na koje piretroidi, odnosno insekticidi više uopće ne djeluju.

Što se pak tiče organofosfornih insekticida, do sada u svijetu nije utvrđena otpornost repičina sjajnika na njih. No u ovom istraživanju, pokazalo se da je repičin sjajnik i na njih donekle otporan na području osam lokaliteta u tri istočne županije, i to u Velikoj Kopanici, Slakovcima, Tovarniku, Širokom Polju, Tenji, Đurđancima i Magadenovcu. Zbog toga uljana repica postaje kultura s velikim praktičnim problemima u suzbijanju ekonomski važnih štetnika", kazala je prof. Gotlin Čuljak.

Lovne biljke umjesto insekticida

Jedan od načina zaštite uljane repice od štetnika je i sadnja tzv. lovnih biljaka koje odbijaju štetnike od glavnog usjeva, što dovodi do smanjenog unosa insekticida potrebnih za suzbijanje štetnika, dok u pojedinim slučajevima, primjena insekticida može i u potpunosti izostati.

"Poljski pokus s primjenom lovnih biljaka (kultivarom Perko – Brassica campestris x B. pekinensis) postavljen je u Šašinovečkom Lugu Na površini od 1,5 ha formirana su tri polja, svako veličine 0,5 ha. Na prvom je polju udio zasijanih lovnih biljaka bio 25 %, na drugome 20% i na trećem polju 15 %. Lovne biljke zasijane su 06. rujna 2013. godine, sedam dana ranije u odnosu na uljanu repicu.

Obrada i statistička analiza pokazale su visoku učinkovitost lovnih biljaka zasijanih po dužim stranama polja, dok je prisutnost repičina sjajnika na lovnim biljkama bila i do pet puta veća od one na uljanoj repici. Polja uljane repice zasijana lovnim biljkama nisu tretirana insekticidima radi suzbijanja repičina sjajnika, jer zbog visine populacije štetnika to nije bilo potrebno, dok je visina populacije štetnika na lovnim biljkama bila veća i do pet puta.

Najučinkovitiji pimetrozin i klorpirifos+cipermetrin

Prinos na netretiranim poljima nije se razlikovao od prinosa na tretiranima i iznosio je oko 3 tone po hektaru, budući da se pojavio problem s pticama. Što se pak tiče učinkovitosti insekticida, pripravci na bazi djelatne tvari kao što su pimetrozin i klorpirifos+cipermetrin, nakon 24 sata pokazuju statističku opravdanu najveću učinkovitost u odnosu na ostale istraživane insekticide, dok tiakloprid ima značajno nižu učinkovitost. Naime, već smo i ranijim istraživanjima utvrdili slabiju učinkovitost neonikotinoida na nižim temperaturama", istaknula je prof. Gotlin Čuljak.

Budući da su populacije repičina sjajnika na svim uzgojnim područjima uljane repice u Hrvatskoj pokazale otpornost na piretroide, nema ih smisla više upotrebljavati za zaštitu ove kulture. No kako je onda zaštititi od ovih štetnika? Odgovori na ovo pitanje, ujedno su i zaključci ove prezentacije istraživanja.

Neonikotinoidi na nižim temperaturama gube učinkovitost

"Na područjima gdje postoji sumnja na potencijalnu otpornost repičina sjajnika na organofosforne insekticide, s primjenom istih treba biti na oprezu, dok se daljnjim istraživanjima ne potvrdi ili odbaci pojava otpornosti. Na područjima uzgoja uljane repice gdje nije utvrđena potencijalna otpornost na iste, oni se i dalje mogu primjenjivati, primjerice, klorpirifos metil. Primjena pripravaka na bazi djelatne tvari kao što je pimetrozin, kombinacija tiakloprida i deltametrina, te klorpirifosa i cipermetrina, kao i primjena pripravaka na bazi djelatne tvari tiakloprida, moguća je na onim populacijama repičina sjajnika koje su otporne na piretroide i organofosforne insekticide.

Dobro je imati na umu da pripravci iz grupe neonikotinoida, npr. tiakloprid, na nižim temperaturama imaju slabiju učinkovitost. Također, dobro je usijavati trake lovnih biljaka (kultivar Perko) po dužim stranama polja uljane repice. Udio lovnih biljaka na površini od 1 ha, prema sadašnjim istraživanjima ne treba biti veći od 15 % s tendencijom smanjenja, što treba dokazati budućim istraživanjima. Budući da su u Hrvatskoj prinosi uljane repice i općenito niži u odnosu na druge zemlje EU, problem sve veće otpornosti štetnika na dostupna zaštitna sredstva, nikako ne bi trebalo zanemariti", zaključeno je na ovoj koprivničkoj prezentaciji o rezistentnosti, odnosno otpornosti repičina sjajnika na piretroide.

Kako su na njoj bili prisutni i brojni poljoprivredni stručnjaci, koji su ujedno i djelatnici Savjetodavne službe, slobodno im se obratite za savjet. I većinu uzoraka s terena sakupili su djelatnici Savjetodavne službe, stoga je ovo jedan dobar primjer suradnje znanstvene institucije i Savjetodavne službe, svrha kojega je prijenos novih saznanja od stručnjaka do poljoprivrednih proizvođača, ali i povratnih informacija putem kojih proizvođači mogu informirati stručnjake o problemima na koje nailaze u procesu proizvodnje.


Povezana biljna vrsta

Uljana repica

Uljana repica

Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)

Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 %  i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a... Pročitaj više »

Tagovi

Uljana repica Smanjenje prinosa Tanja Gotlin Čuljak Repičin sjajnik Zaštita Rezistentnost Šteta Insekticidi Lovne biljke Neonikotinoidi Savjetodavna služba


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi