Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pšenica
  • 21.06.2011.

Rekordne cijene pšenice unatrag 20 godina

Trenutačna cijena pšenice definitivno je najviša koja se u vrijeme žetve pojavila još od 1991. godine. Poljoprivrednici očekuju prosječan prinos te upozoravaju kako će o prinosima u končanici odlučiti vrijeme, a o cijenama burze u Budimpešti i Parizu

  • 2.047
  • 101
  • 0

Poljoprivrednici, otkupljivači, proizvođači sjemena i stručnjaci prilično su složni u ocjeni kako se ova godina neće pamtiti po rekordnim urodima ozimih kultura. Prošle godine zasijano je 15 posto manje ječma, izvan optimalnih rokova i bez primjene odgovarajućih agrotehničkih mjera, a posegnulo se i za sjemenskim rezervama. Slično vrijedi i za pšenicu koje je, prema procjenama, prošle godine na razini Hrvatske posijano između 100.000 do maksimalno 120.000 hektara, čak 50.000 hektara manje nego inače. K tome, očekuje se ispodprosječan urod zrna.

Svi ti, relativno loši pokazatelji ipak nisu nikakav znak za uzbunu u smislu da će Hrvatska ostati bez dovoljnih količina pšenica za svoje potrebe. Naime, naša godišnja potrošnja je negdje između 540.000 i 550.000 tona, a to se može ostvariti na ovoj procijenjenoj količini zasijanih površina.

Sijana čak i jara pšenica

K tome, krajem prošle i početkom ove godine zabilježeni su brojni primjeri netipične sjetve. Relativno dobri vremenski uvjeti u prosincu, pa čak i u siječnju, iako je to daleko od optimalnih agrotehničkih rokova, omogućili su veći interes za pšenicu. Čak se dogodilo da su zasijane i određene količne površina pod jarom pšenicom. Takvom interesu proizvođača za pšenicu pogodovala su i događanja na svjetskom tržištu koja su rezultirala rekordno visokom cijenom pšenice od čak 2,20 kuna po kilogramu početkom godine. Naravno, u međuvremenu je ta cijena na svjetskim burzama znatno pala, ali je još uvijek ostala na prilično visokoj razini.

Kad je riječ o očekivanoj otkupnoj cijeni pšenice, voditelj odsjeka za poljoprivredu HGK-Županijske komore u Osijeku Ernest Nad kaže kako treba očekivati ozbiljnije razgovore. Već sada postoje primjedbe i Žitozajednice kao i nekih gospodarskih subjekata koji ne žele prihvatiti određena pravila igre jer smatraju da se ona više odnose na državu ako se ona javlja kao otkupljivač pšenice, a ne na one koji se u tom poslu javljaju prema tržišnim pravilima igre. Konkretno, ako je riječ o dva gospodarska subjekta, smatraju kako su to pitanja njihovih internih dogovora u kojima će utvrditi standarde i visinu otkupne cijene. U tome će bitnu ulogu imati i dinamika isplate jer će proizvođači pšenice, osobito mali proizvođači, tražiti jasnija pravila igre s poznatim rokom isplate i s utvrđenim tzv. zavisnim troškovima.

Nema plaćanja bez faktura

A kada o cijeni pšenice roda 2011. pitate one koji će je otkupljivati i prerađivati, onda stižu puno oprezniji odgovori. Tako Drago Šurina iz tvrtke Granolio, koja će otkupiti približino četvrtinu ovogodišnjeg hrvatskog uroda pšenice, naglašava kako će se cijena i ove godine formirati na bazi burzi koje kontroliraju tržište pšenice, a to je mađarska burza u Budimpešti, te burza u Parizu.

“Osim toga, uvijek se orijentiramo prema našim susjedima koji su veliki proizvođači pšenice, a to su prije svega Mađarska i Srbija, odnosno Vojvodina”, kaže Šurina. “Konkretno, sadašnja cijena prema svim burzovnim kriterijima kreće se između 1,50 i 1,70 kuna po kilogramu. Međutim, danas je to teško izrijekom tvrditi jer stalno se događaju promjene. Recimo, kiše koju su početkom lipnja zabilježene na europskim prostorima sigurno će zadržati rast cijene na tom području. Što se pak prinosa tiče, struka koja je stalno na terenu, smatra kako ćemo imati prosječan prinos. Ništa specijalno, ali niti ništa jako loše”, zaključuje Šurina.

Kada je o postupku otkupa riječ, što itekako zanima sve, a osobito male proizvođače, u Granoliu tvrde kako su preko banaka osigurali kreditna sredstva i proizvođači će vrlo brzo dobiti svoj novac, a to znači odmah po prezentaciji potrebnih dokumenata i faktura.

”Sve je sada pitanje samih proizvođača, odnosno seljaka. Jer, ne možemo nekome nešto platiti ako nam nije isporučio fakturu. Ovisi, dakle, o seljacima koliko će oni biti zadovoljni formiranom cijenom. Međutim, valja znati da je ova cijena definitivno najviša cijena koja se u vrijeme žetve pojavila još od 1991. godine. Radi se o cijeni između 1,50 i 1,70 kuna po kilogramu. Međutim, u svemu tome postoji i veliki strah prerađivača budući da se ta visoka cijena na svjetskim burzama može i srušiti”, upozorava Drago Šurina.

Zabrinjava model i standard otkupa

Još oprezniji u prognozama predstojeće žetve su seljaci proizvođači pšenice. Kako je za Privedni vjesnik izjavio Antun Laslo, poljoprivrednik iz Đakovštine i predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, još je uvijek teško govoriti o tome kakva će biti aktualna žetva. Naime, priroda u poljoprivrednoj proizvodnji još uvijek ima zadnju riječ, a to su početkom lipnja na svojoj koži neposredno osjetili proizvođači s područja Đakovštine kada ih je pogodila ledotuča. Stoga je još uvijek teško govoriti o mogućim prinosima.

Laslo smatra kako sada ne bi trebalo izlijetati s nekim konkretnim cijenama budući da se radi o vrlo dinamičnom tržištu. “Sada više zabrinjava model i standard otkupa. To znači vlaga i lom zrna. Ne postoji jedinstveni europski standard nego svaka zemlja donosi svoje kriterije, ali naši otkupljivači za sada ne žele ništa mijenjati. Pri tome, seljak nema izbora. Troškovi skladištenja su veliki i seljaku se ne isplati davati pšenicu na skladištenje. Bilo bi bolje kada bi se seljaci bolje organizirali i kada bi kroz zadruge imali vlastite silose. Nažalost, kod naših seljaka je to još uvijek nespojivo”, zaključuje Antun Laslo.

Umjesto hrane, uzgajaju poticaje!

"Tamo gdje je sijano normalno sjeme, gdje su poštivani agrotehnički rokovi i primjenjivane sve potrebne mjere, može se očekivati prosječan prinos. No, to nije specifično hrvatski problem ove godine. Pšenice nema ni izvan Hrvatske jer su i Srbija i Mađarska posijale prošle godine gotovo dvostruko manje površine od uobičajenih. Međutim, kod nas već dulje vrijeme postoji problem u tome što se dio proizvođača, umjesto proizvodnjom hrane, bavi proizvodnjom poticaja", smatra Milutin Bede s osječkog Poljoprivrednog fakulteta.

Autor: Svetozar Sarkanjac


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Izvori

Privredni vjesnik


Tagovi

Ratarstvo Pšenica Cijena Otkup Prinosi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)