Postoji nekoliko izračuna i kalkulacija vezano za proizvodnju pšenice, ali ni jedan nije realan jer većina seljaka radi uz zaduživanje, a samo vrlo rijetki ulažu gotovinu
Poljoprivredni proizvođači iz čitave RH okupljeni na internetu napravili su svoju kalkulaciju proizvodnje pšenice na temelju koje možemo vidjeti kolika bi trebala biti njena stvarna cijena, odnosno cijena koštanja. Kalkulacija je naravno predmet pojedinačnog gospodarstva, zavisna od brojnih faktora, ali pokušat ćemo prikazati elemente uprosječene i što realnije kako bi javnost bila bolje upoznata s činjenicama što je sve potrebno za proizvesti 1ha pšenice.
Troškove smo podjelili na direktne (sjeme, gnojivo, gorivo) i indirektne (osiguranje, amortizacija, zakup zemljišta), a sve cijene su izražene s PDV-om u kunama po hektaru.
Sjeme pšenice | 1.300,00kn |
Mineralno gnojivo (300kg 7-20-30, 300kg KAN-a) | 2.500,00kn |
Sredstva za zaštitu bilja | 600,00kn |
Gorivo | 600,00kn |
Zakup zemljišta (uprosječeno, ovisno o lokalnim vlastima) | 1.200,00kn |
Osiguranje usjeva | 200,00kn |
Amortizacija opreme (u slučaju novih strojeva može biti i veća) | 700,00kn |
Trošak obrade (priprema, sjetva, kombajniranje) | 1.500,00kn |
Prijem robe | 300,00kn |
Ukupno: | 8.900,00kn |
Naravno, tu još nedostaju stavke poput radnih sati radnika i sl., ali navedeni su glavni troškovi proizvodnje pšenice 2013. Ako uzmemo da je prosječni prinos bio 5.000kg po hektaru (što je prema informacijama s terena vrlo čest slučaj ove godine) po 1,05+PDV dolazimo do brojke od 6.562,50kn i ako tome dodamo poticaj od cca. 1.400kn lako je zaključiti da je proizvodjač pšenice u ovom slučaju na gubitku.
Ako bi računali s prinosom od 6.000kg (što je maksimum sa gnojidbom iz gornje kalkulacije) došli bi do iznosa od 7.875kn+poticaj, dakle tek u ovom slučaju bi ratar bio u plusu 375kn po hektaru.
Pri izračunu su korištene prosječne cijene svih stavki jer one dosta variraju - posebno zakup i amortizacija.
Proizvođači pšenice su računali na minimalno prošlogodišnju razinu cijena, s obzirom na informacije s okolinih tržišta i troškove proizvodnje, no ona za sada nije ni blizu i većina je u slučaju cijene od 1,05kn/kg proizvela gubitak dok mlinsko-pekarski proizvodi nisu pojeftinili i ne prate pad cijene pšenice.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
Darko Labazan
prije 11 godina
@lujo- to je nekakv prosjek, ti si ulozio mozda 1000kn a neko je samo prsko 1 i potrosio 150kn, urea fali, neko baca neko ne pa sam izbacio, ali slažem se da ulog moze bit dosta veci od ovog, dok ljudi misle da pšenica raste sama od sebe a mi samo kosimo i dobijamo poticaje
Hurki
prije 11 godina
@pege25 - dijelom se moram složiti sa Shteva, i u mome kraju je bilo frajera koji su dobivali poticaje, a zemlja stajala neobrađena, doduše to više nije slučaj, pošto su inspekcije u zadnje vrijeme češće, pa se manje mulja... ali bilo je ekipe koji su na temelju poticaja za 300-400ha kupovali automobile i traktore... isto tako, ja bih se rado odrekao poticaja ako bi se cijene mogle tako urediti da bude profitabilno, ali trenutno kao što i sami vidimo iz ovog izračuna, ni sa poticajem ne može biti pozitiva...
lujo
prije 11 godina
Sve je ovo približno,ali nedostaje oko 150kg UREA-e i ova računica sa zaštitom mi baš ne štima jer sam samo zaštitu od bolesti platio 600kn i više,a gdje je onda tu zaštita od korova koja je kod mene iznosila preko 500kn/ha.