Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj boba
  • 10.05.2024. 16:30
  • Osječko-baranjska, Osijek, Čepin

Razumijevanje bolesti i štetnika na bobu: Ključ za održivu poljoprivredu

Uzgoj boba u Hrvatskoj bilježi veliki rast, s 1.000 ha je došao na 6.300, a isto se očekuje i iduće godine. S rastom proizvodnje rastu i izazovi po pitanju bolesti i štetnika.

Foto: Maja Celing Celić
  • 5.396
  • 360
  • 0

U današnje vrijeme, dok se svijet suočava s izazovima poput klimatskih promjena i potrebe za održivim poljoprivrednim praksama, istraživanje i razumijevanje bolesti i štetnika koji utječu na usjeve postaju od ključne važnosti. Jedan od najvažnijih usjeva u tom kontekstu je bob. Ova iznimno hranjiva mahunarka ima značajnu ulogu u prehrani ljudi i hranidbi životinja, a povećanjem proizvodnih površina i frekventnijim uzgojem dolazi i do povećanja izazova koji prijete njezinoj produktivnosti.

Ova je kultura još uvijek prilično nova na našem podneblju zbog čega je važno prepoznati i suzbiti, a ujedno se upoznati i s potencijalno novim bolestima i štetnicima na usjevima boba. 

Najznačajnije bolesti 

"Gljivične bolesti koje mogu uzrokovati značajno smanjenje prinosa su hrđa, čiji je uzročnik Uromyces viciae te čokoladna pjegavost gdje je uzročnik Botrytis fabae, a s njima smo se susretali prethodne godine", otkriva nam Martina Gadnjaj, specijalistica ugovaranja poljoprivredne proizvodnje u tvrtki NUTRIS dodajući da obje bolesti smanjuju fotosintetsku aktivnost usjeva napadajući listove što rezultira smanjenim stvaranjem asimilata, a posljedično smanjuje stvaranje zrna boba i direktno utječe na prinos. Pored toga, kod čokoladne pjegavosti moguć je iznenadni gubitak cvjetova i mladih mahuna, a kod jačeg pritiska obje bolesti dolazi do naglog odumiranja biljaka i gubitka cijelog usjeva.

Opisujući simptome, Gadnjaj kaže kako se na listovima početno pojave smeđe točke, pravilne kružnice, a kako se bolest razvija, cijeli list postaje smećkast. Osim na listu, javlja se i na stabljici, ali i na mahunama. Ne treba ih zamijeniti za crno-sive mrlje koje se mogu pojaviti u početnom razvoju, a u slučaju da herbicidi nisu pravilno primijenjeni. 

"Kod jakog pritiska bolesti, u uvjetima koji joj odgovaraju, može se dogoditi gubitak uroda za tri dana", upozorava ova stručnjakinja prisjetivši se prošlogodišnjeg slučaja gdje su se pojavili početni simptomi, bolest nije napredovala, no došla je kratkotrajna kiša te visoke temperature, a uzgajivač je u doslovno tri dana izgubio čitav usjev.  

Kao mjere zaštite prvenstveno ističe pravilnu agrotehniku koja će dati zdravu biljku u dobroj kondiciji, pravovremen i dobar monitoring kao i praćenje vremenskih prilika za koje znamo da pogoduju širenju bolesti, a onda i preventivno korištenje fungicida. U slučaju da se bolest već pojavila, treba reagirati na početne simptome kako bi se zaustavila. 

Što sve napada bob?

Kada je riječ o ovogodišnjem bobu, ozimi je krenuo s cvatnjom već početkom travnja, u generativnu fazu je ušao vrlo rano. "Kao što vidite, biljke nisu visoke, robusne, već niže. Cvatnja, a ponegdje i zametanje mahuna je već krenulo dok je jari u porastu", pokazuje nam Martina na polju u blizini Čepina dodajući kako su početkom mjeseca vrlo visoke temperature bile vrlo stresne za biljke. 

Mahune je zametnuo u drugoj polovici travnja

Kaže i kako je hrđa boba prisutnija u toplijim područjima srednje Europe ili toplim ljetima, a obično se javlja od sredine do kraja razdoblja cvatnje. Čokoladna pjegavost javlja se uglavnom u regijama ili godinama s velikom količinom oborina tijekom ljetnih mjeseci neposredno prije i tijekom cvatnje. "Prošle smo godine često pronalazili kombinaciju ove dvije bolesti", komentira te naglašava da je prema stranim istraživanjima i literaturama najbolje razdoblje za preventivnu zaštitu kada u cvatnji imamo 3-5 etaža na biljci, u slučaju da nisu zamijećeni simptomi bolesti.

Od ostalih gljivičnih bolesti kojima je bob sklon, a na terenima NUTRIS-a ih trenutno nisu uočili, su palež boba (uzročnik Ascochyta fabae), pjegavost lišća boba (Cercospora zonata), bakterijska palež (Pseudomonas syringae pvv.syringae) i ostale. 

Govoreći o štetnicima, najčešći je bobova crna uš (Aphis fabae Scop.) polifagni štetnik koji utječe na rast i razvoj biljke, a štete čine sišući biljne sokove mladih izboja biljke. Važno je istaknuti i to da je vektor uzročnika gljivičnih i virusnih oboljenja. Gadnjaj ponavlja kako je i u ovom slučaju najvažnije imati zdrav usjev te primjenjivati dobre prakse koje mogu smanjiti njihovu pojavu. No, u slučaju da se pojavi, mora se primijeniti insekticid. 

Kaže kako su se ove godine susreli i sa štetama odraslih jedinki lisne pipe (Sitona spp) u vidu ugriza po rubovima listova, svojevrsnim zarezima, no dodaje da ova vrsta štete nema ekonomskog značaja, osim pri mnogobrojnoj pojavi. Opisuje nadalje da je kod ovog štetnika bitno naglasiti kako odrasle ženke polažu veliki broj jajašaca u podnožje biljaka. To može dovesti do ozbiljnijih posljedica kada se ličinke izlegu i ukopaju u tlo jer na taj način uzrokuju ozbiljniju štetu hraneći se čvorićima koji fiksiraju dušik na korijenju biljke, smanjujući količinu dušika u usjevu, što dovodi do lošeg rasta i niskih prinosa zrna, s čime se također ovih godina nismo susreli.

Fitomonitoring je jako važan, ističe Gadnjaj

Ovog proljeća uočili su i razne stjenice (Lygus sp.), smrdljive martine te smrdljive grete. Kaže da za njih u nekim drugim zemljama možemo naći da uzrokuju određene štete na biljkama boba, dok kod nas nemaju ekonomski značaj. "No, to što ih za sada nismo našli u većem broju, ne znači da ne postoji mogućnost. Uzgoj boba u Hrvatskoj bilježi veliki rast, s 1.000 ha je došao na 6.300, a očekujemo ga i iduće godine. S rastom proizvodnje rastu i izazovi po pitanju bolesti i štetnika."

Regenerativnom poljoprivredom do zdravlja tla i biljaka

Poseban izazov ove sezone prave i korovi zbog čega se preporuča sjetva na međuredni razmak od 50 cm te međuredno kultiviranje. "Biljke u ovakvom sklopu, a i kod smanjenje upotrebe herbicida, za koje znamo da u određenoj mjeri utječu na zastoj u nezinom porastu, imaju puno veću površinu lista i kada zatvori redove, tada korov ima slabe šanse. U rezultatima prinosa, u odnosu na razmak od 25 cm nema velike razlike, takav je bob pokazao dobre rezultate u prinosima", navodi ova stručnjakinja.

Sugovornica ističe kako bi značajan utjecaj mogla imati integracija mjera regenerativne poljoprivrede jer da pravilan plodored, inokulacija, minimalna obrada tla, upotreba prirodnih gnojiva, upotreba komposta i stajnjaka te sadnja pokrovnih usjeva, doprinose poboljšanju zdravlja tla i biljaka na više načina.

"Ovi pristupi obogaćuju tlo hranjivim tvarima, poboljšavaju njegovu strukturu i potiču biološku raznolikost u tlu. Kroz te promjene, biljke razvijaju jači korijenski sustav, što im omogućava bolju apsorpciju hranjivih tvari i vodu. Osim toga, povećana biološka aktivnost u tlu može potaknuti otpornost biljaka na bolesti tako što će poboljšati njihovu imunološku funkciju i smanjiti stresne uvjete koji bi inače olakšali napade patogena", naglašava dodajući da upravo na taj način, primjena mjera regenerativne poljoprivrede može smanjiti potrebu za korištenjem kemijskih tretmana i pesticida, što rezultira zdravijim i produktivnijim usjevima.

Polje u blizini Čepina

Smeta mu kiselo tlo 

Kada je riječ o samom uzgoju boba, on je jednostavan, a kultura vrlo zahvalna jer ostavlja otprilike i do 120 kg dušika po hektaru za iduću, bilo da je riječ o pšenici, ječmu ili uljanoj repici. Pored toga, sam korijen popravlja strukturu tla. Sjetva jarog kreće vrlo rano, prema pravilima od 15. 2. do 15. 3., a ove je godine bila već početkom veljače. 

"Odgovara mu vlaga, najviše voli kad kiša pada noću, a danju je sunčano. Bitno je da tlo nije izuzetno kiselo jer smanjuje moć stvaranja bakterijskih kvržica te se na takvom tlu mogu očekivati smanjeni prinosi. Tada se preporuča kalicizacija", kazuje Gadnjaj dodajući da bob voli humsna tla i neutralan pH. 

Ističe da bolje podnosi obilne kiše od drugih kultura, ali mu mogu naštetiti prilikom cvatnje kao što se dogodilo prošlogodišnjem ozimom koji je zbog takvih uvjeta izgubio prve dvije etaže cvijeta. Na jarom je cvatnja bila dva tjedna kasnije te je dobio kišu kada je trebao. Jedan od većih stresora za ovu kulturu u dužim sušnim periodima su temperature iznad 28°C jer se tada zaustavljaju svi procesi u biljci, što može rezultirati prijevremenim prestankom cvatnje i opadanjem cvjetova i mladih mahuna.


Fotoprilog


Tagovi

Hrđa boba Čokoladna pjegavost Martina Gadnjaj Uzgoj boba Gljivična oboljenja Štetnici Simptomi Nutris


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

NutriS Farm d.o.o.

Varaždinska 68, 33520 Novi Senkovac, Hrvatska
tel: +385 99 547 6685, e-mail: info@nutris.hr web: http://www.nutris.farm/