Rauola je izvrsno rješenje za sve one koji prakticiraju dobru poljoprivrednu praksu očuvanja strukture tla i sprječavanja ispiranja nutrijenata
Suženi plodored, sve više prohoda, sve teža mehanizacija i gotovo minimalna upotreba stajskog gnoja, kao i intenzivna upotreba pesticida, uz još uvijek prisutno paljenje žetvenih ostataka, rezultiraju sve lošijom strukturom tla.
Siderat rauola izvrsno je rješenje za prakticiranje dobre poljoprivredne prakse očuvanja prirodne strukture tla i sprječavanja ispiranja nutrijenata.
Iskustva onih koji su ikada sijali rauolu u postrnoj sjetvi pokazuju da utječe na povećanje prinosa zelene mase, visine usjeva, kao i količine nutrijenata u tlu.
Razgradnjom zaorane mase nastaje zadivljujuća struktura tla, a korov se pojavljuje samo u tragovima.
Poljoprivrednik koji jednom zasije rauolu, teško će se oduprijeti praksi da je i narednih godina posije kao postrni usjev. Iako, sjeme je teže, ali ne nemoguće nabaviti, budući da se njegovom proizvodnjom još uvijek nitko legalno ne bavi.
Rauola svojim vretenastim korijenom, koji prodire u tlo 30-40 cm dubine, drugim kulturama izvlači nepristupačne nutrijente i ugrađuje ih u svoju biomasu. Na taj ih način kao usjev hvatač čuva od ispiranja u dublje slojeve i podzemne vode. Njezinom razgradnjom hranjive tvari ponovo postaju dostupne proljetnim kulturama.
Na mjestu razgrađene mase u tlu ostaju brojni rezervoari za vodu i zrak, a gdje ima vode i zraka tu je i život za mikrofloru i faunu tla. Tlo postaje rahlo i lakše za obradu. Rauola djeluje na pedohigijenu, gušeći korove. Poznat je i njezin utjecaj na nematode i ofyobolus.
Rauola je skromna biljka i ne traži posebnu njegu. U nicanju i ranoj fazi jedino joj buhač može načiniti štetu. Na dobro pripremljeno tlo sije se 15-20 kg sjemena/ha. Posije li se rjeđe, bit će robusnija. Nakon sjetve na dubinu od 1-2 cm, tlo je poželjno povaljati. Kao i sve biljke, rauola će povećanom masom reagirati na gnojidbu dušikom. Zaoravanje slijedi prije mrazeva ili neposredno poslije, kad je masa najbujnija. Treba izbjegavati osjemenjivanje i dozrijevanje sjemena, jer bi rauola u tom slučaju mogla biti kulturni korov.
Nakon kraćeg privikavanja, goveda će rado konzumirati zelenu masu rauole, iako, korištenje rauole za krmivo se ne preporuča u intenzivnoj govedarskoj proizvodnji. Razlog tomu je što se u mlijeku osjeća miris krstašica.
Photo: savjetodavna.hr
Tagovi
Autorica
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr
pege25
prije 11 godina
markec ..konoplja je majka svih kultura ...ista je za sve dobra ..to je za mene osobno biljka No1Ta biljka em čisti tlo od korova em se može iskorištavati na milon načina ...a ono najbitnije može da posluži ko afrozijak da umiri muke seljaku...he he Mišljenja sam da je zelena gnojidba hvalevrjedna ali malo skupa agrotehnička mjera za nas obične seljake ili pak griešm ko inaće ...barem za nas koji nismo u INT proizvodnji...tj za njih je to obavezno..
pagora23
prije 11 godina
Gdje nabaviti sjeme?