Ratari zbunjeni oko odabira sorti pšenice

Sjetva pšenice je sve bliže. Nakon ovogodišnje žetve i otkupa, sukladno Kodeksu o otkupu žitarica i uljarica, iskustva s terena su različita.

Uvjeti otkupa i obračun pšenice razlikovali su se ovisno o otkupljivaču. Neki su se pridržavali kodeksa, koji istina nije obvezujući, ali je preporuka u skladu s njime obračunavali i isplaćivali otkupljenu pšenicu, dok su drugi imali jedinstvenu cijenu za standardnu kakvoću.

Proteini moraju biti iznad 11%

Na stručnom Savjetu za proizvodnju i preradu uljarica i žitarica, održanom polovicom rujna u Ministarstvu poljoprivrede predloženo, je da kod III klase pšenice proteini budu između 11-12,4%. Dakle, prema tom prijedlogu, prilikom idućeg otkupa, pšenica s manjim sadržajem proteina od 11%, ne bi zadovoljavala kriterije potrebne za ljudsku hranu.

Pšenica s proteinima nižim od 11% nije za ljudsku hranu!

Na siromašnim tlima teško postići kvalitetu

"Ratari nas ovih dana najčešće pitaju koju sortu pšenice izabrati za sjetvu. Poznato je da kvaliteta zrna najviše ovisi o izabranoj sorti, no vrlo su važne i pravilna i pravovremena agrotehnika, gnojidba dušikom, kao i vremenski uvjeti tijekom vegetacijske sezone. U godinama s povećanim količinama oborina, naši poljoprivredni proizvođači ostvaruju dobre ili visoke prinose slabije kvalitete zrna, dok u sušnijim godinama obično prinosi nisu visoki, ali su dobre kvalitete", ističe viša stručna suradnica za ratarstvo Suzana Pajić.

U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, zbog veće količine padalina i manjega broja sunčanih dana te tla lošijeg boniteta, jer uglavnom se radi o kiselim i siromašnim tlima s malim sadržajem humusa, bez obzira na izbor kvalitetnih sorti i dobru agrotehniku, teško je postići parametre kvalitete pšenice koja bi zadovoljavala uvjete potrebne za obračun kvalitete I klase.

Uvjeti kod otkupljivača

"Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da provjere uvjete otkupa kod otkupljivača na svom području kao i sortiment koji otkupljivači predlažu ili ugovaraju, a tek onda izaberu sebi najprihvatljiviju i najrentabilniju sortu.

Proizvođači koji proizvode pšenicu na većim površinama, u strukturi sjetve trebaju imati nekoliko sorti različitog trajanja vegetacije, zbog sve većih ekstrema tijekom vegetacijske sezone, primjerice, visokih temperatura u razdoblju cvatnje, nedostatak oborina ili pak previše kiše u kritičnim razdobljima razvoja pšenice", kaže viša koordinatorica za ratarstvo Tatjana Međimurec te dodaje kako poljoprivrednici, koji imaju pšenicu na vrlo malim površinama, za vlastite potrebe, primjerice za zamjenu za brašno u mlinovima, a žele prodati eventualne viškove, postoji mogućnost udruživanja u proizvođačke organizacije.