Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Pšenica
  • 19.05.2011.

Ratari traže sigurne silose i slobodan izvoz pšenice

Predžetveni zahtjevi

  • 1.986
  • 99
  • 0

Poučeni lošim iskustvima koje su do sada imali s otkupom pšenice (niska cijena, nepravovremena naplata, nestanak pšenice iz silosa, neprimjena pravilnika, ucjene otkupljivača i slično), poljoprivrednici su na jučerašnji sastanak pred ministra poljoprivrede Petra Čobankovića izišli s nekoliko, kako su nam rekli, ključnih zahtjeva.

Neki od najvažnijih zahtjeva su, kazao nam je Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, da se pri donošenju novog tržnog reda odredi zaštitna cijena pšenice od 2,40 kn/kg, da država seljacima dozvoli, ako imaju prilike ostvariti višu cijenu, slobodan izvoz pšenice, ali i da napokon profunkcionira Zakon o skladišnici.
- Držimo da će cijena pšenici rasti. Prema nekim informacijama, Slovenci već sada za svoju pšenicu koja je još na polju mogu dobiti za tonu oko 320 eura, što je preračunato 2,40 kn/kg. Lani je kod nas zaštitna cijena pšenice bila 110 eura za tonu, odnosno 0,75 kn/kg. Ono što je najvažnije, ove ćemo godine inzistirati na tome da napokon profunkcionira Zakon o skladišnici koji će jamčiti da roba iz silosa neće nestati. Seljaci naime više nikome ne vjeruju, posebice oni s područja Đakovštine, koji još uvijek nisu dobili ni svoju robu, ni novac, izjavio je Mlinarić. Dodao je da bi u žetvi moglo biti problema jer nema dovoljno tzv. sigurnih silosa, odnosno onih koji imaju licence. Mlinarić upozorava da ako se do žetve ne povećaju licencirani silosni kapaciteti, da bi oko 400.000 tona pšenice moglo završiti u “nesigurnim” skladištima.

Ako je točan podatak da je jesenas pšenicom zasijano samo oko 90.000 ha, i u najboljoj varijanti s ostvarenim prosječnim prinosom od 5 tona po hektaru, ukupna bi proizvodnja pšenice u Hrvatskoj mogla ove godine iznositi oko 450.000 tona, drži Mlinarić.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu u Županijskoj komori Osijek, kaže da bi valjalo pojasniti kako je zaštitna cijena pšenice cijena po kojoj je država obvezna u izvanrednim situacijama otkupiti pšenicu.
- Zaštitna cijena ne može biti u visini tržne cijene. Tako je to i u zemljama EU - kaže Nad te dodaje da proizvođači zbog negativnih iskustava s otkupljivačima prijašnjih godina, inzistiraju na doradi Pravilnika o analizi pšenice, koji ima nedostatke, a koji lani dio otkupljivača nije primjenjivao. Naime, navodi Nad, lani je 45 otkupljivača zbog neprimjene Pravilnika platilo kazne od 10.000 do 20.000 kuna, ali ne i razliku seljacima, jer to nisu bili obvezni.

ZUSSB: Seljacima se ne plati 4 - 5 posto predane pšenice

Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da i dalje smatra da otkupnu cijenu pšenice treba prepustiti tržištu. “Međutim, također smatram da napokon treba profunkcionirati Zakon o skladišnici, ali i ako smo već blizu EU, tada tražimo i da se prilikom otkupa primjenjuje pravilnik o analizi pšenice kao i u EU, da otkupljivači počnu plaćati i bijele primjese”, kaže Zdravčević te dodaje da se godišnje 4 - 5 posto od ukupne količine predane pšenice seljacima ne plati jer se vodi kao lom.

Sedam silosa s licencom

Prema podatcima koje smo dobili od Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj je do sada licencirano samo sedam silosa ukupnih kapaciteta 69.000 tona. To su silosi tvrtki Diba iz Suhopolja, Mlin Farina iz Gornjeg Draganeca, Silos Bjeliš iz Slavonskog Broda, Mlin Kopanica iz Velike Kopanice, Žitar iz Donjeg Miholjca, Silosi Garešnica iz Garešnice i Ratarstvo Drenovci. Međutim, i tu je teško, kažu mnogi, dati procjenu sigurnosti robe jer još uvijek nije osnovan jamstveni fond iz kojeg će se namiriti šteta ako eventualno dođe do nestanka robe.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

Ratarstvo Pšenica Otkup Zaštitna cijena Izvoz Pravilnik