Ratari traže licencirane silose

Poučeni aferom 2009. - nestankom 20.000 tona žita iz silosa Đakovštine vrijednog 20-ak milijuna kuna - ratari će oprezno odlučiti gdje uskladištiti ovogodišnji urod. Đakovština je propala, 2.000 izigranih seljaka Vlada je obeštetila, no 520 ratara još čeka 6,5 milijuna kuna za 8.000 tona robe, a silosu je sada vlasnik Žito.

Oči proizvođača sve su više usmjerene u silose s licencom kojom jamče sigurnost robe, a što je seljacima i te kako bitno. Uz dosad licenciranih sedam silosa u RH, i u Žitu najavljuju licenciranje silosa u sklopu svog, đakovačkog pogona, kao i preostalih sedam, u Osijeku, Slatini, Valpovu, Čađavici, Šljivoševcima, Drenovcima i Vrbanji. Licencirani silosi bacaju svjetlo i na Zakon o skladišnici na kojoj seljaci inzistiraju već godinama.
- Licenciranje silosa je u proceduri. U tjedan dana prikupit ćemo preostalu papirologiju, a nakon toga ostalo je na Ministarstvu poljoprivrede. Licenca jamči kvalitetu, sigurnost i isporuku robe, kaže prvi čovjek đakovačkog pogona Žita Josip Bičvić, nadajući se da će licenciranje biti dovršeno do žetve.

Silos u Đakovu od 95.000 tona je veličinom, položajem, a i strateški bitan, zbog čega je na njega bilo oslonjeno veliko područje Slavonije. Njegov kapacitet je viši i od ukupnih skladišnih kapaciteta svih dosad sedam licenciranih silosa. Ratari pozdravljaju Žitove najave licenciranja jer je to jedna sigurnost. Naime, ako silos nema licencu, banka proizvođaču ne daje pozajmicu za koju je polog njegov urod. “Licenciranjem silosa se rataru omogućuje tržišno poslovanje, praćenje burzi, kalkuliranje koliko će dugo držati uskladištenu robu i kada će ju prodati. Licenciranje vuče za sobom institut jamstvenog fonda, koji ima ulogu namirenja štete dođe li do nestanka robe. Bez licenciranih silosa, ni snaga skladišnice ne dolazi do izražaja”, kaže predsjednik Brazde Matija Brlošić. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj milijun tona skladišnih kapaciteta te da je dosad licenciranih sedam silosa tek deset posto tog potencijala.

Pravilnik: Nisu primjese nego sitnija zrna

Lani izmijenjeni Pravilnik o kvaliteti žitarica - koji je tolerantniji u odnosu na prethodni, no čega se brojni otkupljivači nisu pridržavali, pogotovo kada je riječ o primjesama čije su granice pomaknute s 2 na 12 pa pod redovnu robu, zna se reći, ide i ono što je dosad išlo pod stočnu hranu - aktualizira se i uoči ovogodišnje žetve. O tome se pričalo prekjučer u Zagrebu kada se, kaže Brlošić, pokazalo da pojedini veliki sustavi žele biti država u državi. “Najavljuju da će oni, kao privatnici, istaknuti svoje uvjete, mimo Pravilnika. I dalje su sporne primjese za koje mi predlažemo da im se naziv zamijeni terminom “sitnija zrna”. Država nije definirala kako po novome obračunati primjese, a koje otkupljivači ne žele platiti. Brazda predlaže da se uvede minus i plus cijena - minus ili plus na svaki postotak, ovisno o tome je li veći ili manji od reference u Pravilniku, a što bi vrijedilo i za hektolitar”, kaže Brlošić.

Autor: Suzana ŽUPAN