Pretraga tekstova
Mehanizacija
Oprema i dijelovi
Poljoprivredna zemljišta
Poljoprivredni proizvodi
Radna mjesta
Sadni materijal
Usluge i ostalo
Zaštitna sredstva i gnojiva
Zaštitna sredstva
Gnojiva
Biljne vrste i sorte
Stočarstvo
Baza proizvođača
Isplaćene potpore
Tržište
Vremenska prognoza
Svaka žetva pšenice nosi sa sobom specifične okolnosti. Ove godine očekivao se rekordan prinos, što se i dogodilo, no problem je i dalje cijena koja je iz godine u godinu sve manja te sumnja u kvalitetu sjemena.
Svaka žetva pšenice nosi sa sobom specifične okolnosti. Ove godine očekivao se rekordan prinos, što se i dogodilo, a upravo visok prinos je svijetla točka ovogodišnje žetve.
Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako je u istočnom dijelu Hrvatske preko 95% žetve gotovo. "Što idemo više prema zapadu, u zadnjih tjedan dana žetva je zaustavljena zbog elementarnih nepogoda s jakim vjetrom, mjestimično i ledom i velikim količinama kiše, i preko 100 litara. S obzirom na prinose, možemo reći da smo zadovoljni za ovu godinu jer su prinosi iznad očekivanja i oni su zadovoljavajući, ali s obzirom na tržište pšenice u okruženju, tu ne možemo biti zadovoljni", ističe Brlošić.
Prva klasa pšenice, ovisno od otkupu, dostiže 1,10, 1,12 ili 1,15 kuna, ističe Brlošić, ali takve pšenice nema ni 2%. Dakle, ne možemo ni pričati o toj cijeni pšenice, a po urodu ove godine, naše sorte, pa i uvozne, dale su pšenicu manje kvalitete nego što je to bilo prije. "Moram naglasiti da su otkupljivači u odnosu na prošlu godinu povećali troškove otkupa, tako da trošak otkupa doseže po ovoj trenutnoj cijeni čak i do 10%, što je neprihvatljivo. Ovo bih mogao nazvati i malom pljačkom poljoprivrednih proizvođača što se tiče pšenice", kaže Brlošić.
Ivan Klasnić, poljoprivrednik iz Slavonskog Kobaša, ističe kako je treća klasa 85 lipa. S tom cijenom nitko se ne može pokriti i biti zadovoljan, kaže Klasnić. Ipak, visok prinos nije se svima pokazao kao pozitivan pokazatelj. "Neki imaju visok prinos a nizak udio proteina, pa je svrstana u stočnu pšenicu. Kud će ljudi s pšenicom, ne znam".
Osim što neće pokriti troškove, procjenjuje se da će više od 400.000 tona pšenice biti viška ove godine, te da će ju poljoprivrednici morati izvesti ili čuvati za iduću godinu, što donosi nove troškove. Jedno od rješenja je i izostanak sjetve pšenice ove jeseni za neke proizvođače.
Brlošić ističe da mali broj poljoprivrednika ima svoja skladišta, te da im se skladištenje u unajmljenim prostorima neće isplatiti. Kaže kako je i problem što u našem okruženju, što se tiče Srbije, Mađarske i Hrvatske, ima gotovo 10 milijuna tona viška pšenice koja će morati napustiti ova područja, a procjenjuje se da bi Hrvatska imala oko 400 tisuća tona viška.
Mnogi uzgajivači iskazali su i sumnju u kvalitetu sjemena, ali i u rezultate analize kvalitete.
Brlošić ističe kako se ponovila situacija od prošle godine, da je isti uzorak na dva različita mjerenja pokazao razlike u mjerenju čak i 1% u proteinu. On se kreće do 20%, a ta mjerenja odstupanja su dosta velika, što je nedopustivo, ističe, te nastavlja da su otkupljivači u velikoj prednosti nad proizvođačima i nada se da će iduće sezone biti zasijano manje površina pod pšenicom.
Iz Hrvatske poljoprivredne komore zbog toga apeliraju na Ministarstvo za određivanje referentnog laboratorija. Svi se nadaju da će iduća godina biti bolja te da se greške iz ove neće ponoviti.
Foto: WikimediaImages/pixabay.com
Povezana biljna vrsta
Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.
Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Pročitaj više »Tagovi
Cijena Otkup Pšenica Otkupljivači Proteini Urod Prinos
Autorica
Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!
Partner
Mile Budaka 1/4,
35000 Slavonski Brod,
Hrvatska
tel: +385 (0)35 210 250,
e-mail: sbtv@sbtv.hr
web: http://sbtv.hr/
Izdvojeni tekstovi
Izdvojeni oglasi
KLUB
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje.
Stjepan Žunac
prije 3 godine
Više puta sma pisao o tome, pa nije naodmetjoš jednom.
Prodali su nam visokokvalitetne sorte pšenice jesenas po 400 kn za 100 kg, odradili smo agrotehniku koju su nam savjetovali i dobili STOČNU pšenicu!
Pitam ja tko je tu lud onda?
Očigledno da sorte pšenice nisu niti bile visokokvalitetne već je samo cijena tog sjemenskog materijala bila "visokokvalitetna"!
Jesenas sam odmah žalio se na nicanje istih tih kvalitetnih sorti sjemena, tako da naši agrnomi nama prodaju samo "m..a pod bubrege"!
baća
prije 3 godine
a gdje se struka dr, agronomi sakrila. sijte sjemensku robu kada nema proteina oni sada se sakrili valda su na godišnjem ili moru.uvijek i uvijek nas je struka zajebala,kakve su nam to sorte pšenice uvalili po 350k .metar .
brko
prije 3 godine
"Brlošić ističe kako se ponovila situacija od prošle godine, da je isti uzorak na dva različita mjerenja pokazao razlike u mjerenju čak i 1% u proteinu. On se kreće do 20%, a ta mjerenja odstupanja su dosta velika, što je nedopustivo, ističe, te nastavlja da su otkupljivači u velikoj prednosti nad proizvođačima i nada se da će iduće sezone biti zasijano manje površina pod pšenicom."
tako je, nemoj traziti resenje za te "nepravilnosti", niti slucajno javno reci istinu, ipak si na njihovoj platnoj listi, nego reci proizvodacima, tko vam je kriv sto sijete, nemojte vise na godinu... a te price da je samo 2 posto prve klase, sve je stocna psenica, to jos samo valjda budala vjeruje... jer da ima toliko stocne viska, onda ne bi niti uzimali, a ne sebi kao stvarali trosak... koliko je nelogicnosti u tim njegovim izjavama, to je cudo...
Branko Čižmak
prije 3 godine
Piše u tekstu: Nadamo se da se greške iz ove godine ne će ponoviti............... ! Ma kakove greške, ovo je bezobzirna otimačina seljačkog rada.