Ratari sumnjaju u kvalitetu sjemena pšenice

Svaka žetva pšenice nosi sa sobom specifične okolnosti. Ove godine očekivao se rekordan prinos, što se i dogodilo, a upravo visok prinos je svijetla točka ovogodišnje žetve.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako je u istočnom dijelu Hrvatske preko 95% žetve gotovo. "Što idemo više prema zapadu, u zadnjih tjedan dana žetva je zaustavljena zbog elementarnih nepogoda s jakim vjetrom, mjestimično i ledom i velikim količinama kiše, i preko 100 litara. S obzirom na prinose, možemo reći da smo zadovoljni za ovu godinu jer su prinosi iznad očekivanja i oni su zadovoljavajući, ali s obzirom na tržište pšenice u okruženju, tu ne možemo biti zadovoljni", ističe Brlošić.

Iz godine u godinu cijena pšenice sve niža

Prva klasa pšenice, ovisno od otkupu, dostiže 1,10, 1,12 ili 1,15 kuna, ističe Brlošić, ali takve pšenice nema ni 2%. Dakle, ne možemo ni pričati o toj cijeni pšenice, a po urodu ove godine, naše sorte, pa i uvozne, dale su pšenicu manje kvalitete nego što je to bilo prije. "Moram naglasiti da su otkupljivači u odnosu na prošlu godinu povećali troškove otkupa, tako da trošak otkupa doseže po ovoj trenutnoj cijeni čak i do 10%, što je neprihvatljivo. Ovo bih mogao nazvati i malom pljačkom poljoprivrednih proizvođača što se tiče pšenice", kaže Brlošić.

Ivan Klasnić, poljoprivrednik iz Slavonskog Kobaša, ističe kako je treća klasa 85 lipa. S tom cijenom nitko se ne može pokriti i biti zadovoljan, kaže Klasnić. Ipak, visok prinos nije se svima pokazao kao pozitivan pokazatelj. "Neki imaju visok prinos a nizak udio proteina, pa je svrstana u stočnu pšenicu. Kud će ljudi s pšenicom, ne znam".

Osim što neće pokriti troškove, procjenjuje se da će više od 400.000 tona pšenice biti viška ove godine, te da će ju poljoprivrednici morati izvesti ili čuvati za iduću godinu, što donosi nove troškove. Jedno od rješenja je i izostanak sjetve pšenice ove jeseni za neke proizvođače.

Sumnja u kvalitetu sjemena

Brlošić ističe da mali broj poljoprivrednika ima svoja skladišta, te da im se skladištenje u unajmljenim prostorima neće isplatiti. Kaže kako je i problem što u našem okruženju, što se tiče Srbije, Mađarske i Hrvatske, ima gotovo 10 milijuna tona viška pšenice koja će morati napustiti ova područja, a procjenjuje se da bi Hrvatska imala oko 400 tisuća tona viška.

Mnogi uzgajivači iskazali su i sumnju u kvalitetu sjemena, ali i u rezultate analize kvalitete.

Brlošić ističe kako se ponovila situacija od prošle godine, da je isti uzorak na dva različita mjerenja pokazao razlike u mjerenju čak i 1% u proteinu. On se kreće do 20%, a ta mjerenja odstupanja su dosta velika, što je nedopustivo, ističe, te nastavlja da su otkupljivači u velikoj prednosti nad proizvođačima i nada se da će iduće sezone biti zasijano manje površina pod pšenicom.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore zbog toga apeliraju na Ministarstvo za određivanje referentnog laboratorija. Svi se nadaju da će iduća godina biti bolja te da se greške iz ove neće ponoviti.

Foto: WikimediaImages/pixabay.com