Ratari oprez: Toplo vrijeme pogoduje gljivicama na oziminama - pregledavajte usjeve

"Duže sušno razdoblje kao i hladno vrijeme u kasno zimskom i rano proljetnom razdoblju usporilo je širenje najčešćih patogena i razvoj bolesti na pšenici i drugim oziminama", kaže nam prof.dr.sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek.

S njim se slaže i prof.dr.sc. Karolina Vrandečić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku koja tvrdi da stručnjaci ove institucije nisu primijetili njihovu značajniju pojavu. "Drugi hladni period svakako je usporio njihov razvoj", komentira ona. Međutim, upozorava da treba biti oprezan jer, primjerice, gljivica Septoria tritici može uzrokovati zaraze ne temperaturama višim od 2°C. Dok su optimalne za Pucciniu strifrormis od 10 do 14°C.

Naime, Septoria tritici uzrokuje pjegavost lišća pšenice. Njeni su karakteristični simptomi na plojkama i širi se od donjeg lišća prema vrhu biljke. Pjege su žuto smeđe do sivo zelene boje, a u proljeće kada su povoljni uvjeti one se spajaju u veće nekrotične lezije. Uslijed toga može doći do sušenja lišća, navodi se u knjizi Pseudogljive i gljive ratarskih kultura čije su autorice J. Ćosić, D. Jurković i K. Vrandečić.

Žitne hrđe: Kako ih prepoznati i koje su mjere zaštite?

Puccinia striformis, žuta ili crtičava hrđa može zaraziti sve zelene nadzemne dijelove strnih žita. Simptomi se najčešće uočavaju na plojki i pljevama. Tipičan, po kojemu je dobila ime, su žute crte ili pruge na gornjoj strani listova. Kod pregleda biljaka obratite pozornost na donje lišće jer se prvo javlja na tim dijelovima dok se kasnije širi i na gornje.

Primijećene pepelnica i septorioze

"Pšenica se nalazi u kasnoj fazi vlatanja, a za nekoliko dana, točnije već od ovog tjedna slijedi klasanje. To naravno ovisi o sorti, roku sjetve te plodnosti i tipu tla", pojašnjava prof. Drezner. Kaže i da su nakon posljednjih oborina na pojedinim usjevima primijećene pepelnica i septorioze. 

No, tvrdi, mnogi ratari su u prvom tretiranju zaštitili žitarice od ovih patogena. Kod pepelnice (Blumeria graminis) na lišću, ali i na svim drugim zelenim dijelovima uočavaju se malene, oko 5 mm bjeličaste nakupine brašnjavoga izgleda. One se prvo vide na donjem lišću i prizemnom dijelu vlati. Boja je u početku bijela, kasnije se mijenja u svjetlo sivu i na kraju postaje smeđa.

Ako se ona javlja intenzivnije, osobito kada kemijska zaštita nije obavljena na vrijeme, čak i kod tolerantnijih sorata može se naći i na pljevicama, odnosno klasovima. Međutim, jaka kiša zna isprati nakupine pa su u tom slučaju vidljive samo sitne klorotične ili nekrotične pjege, što može otežati utvrđivanje uzorka nastalih promjena.

"U vrijeme klasanja i cvatnje bilo bi poželjno provesti i drugu zaštitu na pšenici, preventivno, s ciljem sprječavanja fuzarioza, ali i ostalih bolesti", savjetuje profesor. Kaže i da se poljoprivredni proizvođači trebaju pri primjeni fungicida držati preporučenih količina sredstava po hektaru koristeći tzv. "okvašivače". Oni se dodaju kod raspršivanja pripravaka kontaktnog djelovanja u cilju smanjenja površinske napetosti čime se postiže bolje vlaženje biljnih dijelova, kao i bolja sposobnost prianjanja. Također, ovaj stručnjak upozorava da treba izbjegavati prskanje po rosi, jakom vjetru i suncu.

Povoljni uvjeti i za fuzarijsku palež klasova

"Zbog navedenog svakako treba redovito pregledavati usjeve", napominje prof. Vrandečić. No, upozorava da su trenutačni uvjeti vrlo povoljni za razvoj lisnih bolesti pšenice. Ako se temperature sljedećih dana budu kretale iznad 20°C može doći do infekcije i razvoja fuzarijske paleži klasova.

Do zaraze zrna ovom bolesti može doći od cvjetanja do kraja vegetacije, a najveće štete nastaju kada su u fazi cvatnje temperature iznad 25°C uz relativnu vlagu zraka iznad 85 posto. Simptomi se lako uočavaju na polju u mliječnoj zriobi kada su zdravi klasovi zelene boje i manje ili više povijeni od težine zrna, dok su bolesni klasovi ili njegovi dijelovi slamnato žute boje i uspravni.

"Svakako je neophodno obaviti zaštitu klasa od početka do sredine cvatnje", upozorava ona. No, ratarima glavobolju zadaju fungicidi kojima se često mijenjaju nazivi i aktivne tvari. "Svjedoci smo vrlo čestih odustajanja proizvođača pesticida od produženja registracije postojećih sredstava, najčešće iz komercijalnih razloga, kako bi na tržište plasirali ona nova s licencom", kaže prof. Drezner.

Osim toga, Europska unija nerijetko nalaže zabranu pojedinih aktivnih tvari pa prije odabira sredstava valja proučiti FIS bazu Ministarstva poljoprivrede. U njoj možete vidjeti imaju li sredstva dozvolu, kako se primjenjuju, za koje bolesti i usjeve te koje aktivne tvari sadrže. Također, treba upozoriti da je fungicidima koja sadrže epoksikonazol i tiofanat-metil istekla dozvola.