Raste interes za sjetvu pira kod eko proizvođača

Poljodjelske kulture poput pšenice, kukuruza, ječma, uljane repice, uvriježena su slika na hrvatskim poljima, ali tzv. starih i zanemarenih kultura poput sirka, amaranthusa, a ponajprije pira je malo.

Stanje će se promijeniti jer iz Savjetodavne službe kažu, raste interes za sjetvu pira kod ekoloških proizvođača. "Kod potonjih, za sjetvu pira postoje i dodatna plaćanja, a njihov iznos ovisit će o državnom proračunu, odnosno onom koji se slijeva iz Europske unije. U Hrvatskoj se sije selekcionirana sorta BC Vigor koja se može nabaviti u poljoapotekama ili kod terenskog zastupnika. Sorta Ostro u distribuciji je tvrtke RWA Raiffeisen Agro d.o.o.", kaže Tatjana Međimorec, viša koordinatorica za ratarstvo Savjetodavne službe. Dodaje da se o svakoj sorti informacije mogu saznati u Katalogu - ozima sjetva odnosno strne žitarice, u okviru distributera sjemena.

Listopad vrijeme za sjetvu pira

Ističe da njihovi specijalisti ratari rade na izradi agrotehničkih informacija o uzgoju strnih žitarica (ječam, ozima pšenica, zob, raž, pšenoraž) koje će početkom listopada biti na web stranicama Službe, kao i letak o heljdi.

Tada je, odnosno do 5. studenog vrijeme za sjetvu pira (Triticum spelta), poznatog kao krupnik, Dinkel, Farro, a žetva se obavlja u srpnju. Dugovjeka je prapšenica u odnosu na standardnu s malo glutena i upravo je to razlog zašto su se supružnici Čegec Branko i Nada istoimenog OPG-a odlučili za ovogodišnju sjetvu pira na hektaru zemlje u Marinovcu Zelinskom, za što će im kažu, trebati oko 300 kg sjemena.

Prvi certificirani ekološki proizvođači vina odnosno eko uzgajivači tikvi za bućino ulje te raži, pšenice zobi i kukuruza ističu kako im kupci žitarica (izuzev zobi) sve više traže pir zbog preosjetljivosti na gluten. Sjeme još nisu nabavili, a cijena o kojoj se priča, kažu, vrti se oko 15 kn po kilogramu. Dobro je smatraju, što pir, kako tvrde stručnjaci "dobro podnosi uzgoj na siromašnom tlu i uvjete ekstenzivne proizvodnje" pa se Čegeci nadaju da neće imati većih problema s novom sjetvenom žitaricom.

U Savezu Demeter stvorene nove sorte

Selekcijom u Savezu Demeter (organizacija za bio proizvodnju) u Njemačkoj su stvorene mnoge (nove) sorte pira u kojima je stopostotno učešće njegovog genoma. Višestrukim je tzv. povratnim ukrštanjem u Mađarskoj stvorena i sorta pira poznata kao OKO-10. Ana Pospišil iz Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bavila se zanemarenim žitaricama pa je 2000.-te na oglednim poljima fakulteta zasadila zrnati šćir (pseudo žitarica), poznat kao amarant tj. amaranthus, odnosno 2008. godine pir.

Zanimalo ju je kaže kako bi spomenute stare kulture danas uspijevale u Hrvatskoj, a krenula je tragom inozemnih kolega koji se bave tematikom negdašnjih sorti.

Pir je, kaže Pospišil, otporan na niske temperature, a u odnosu na običnu pšenicu daje manje prinose, tzv. je obuvenog zrna koje ostaje zamotano i mora se kasnije (o)ljuštiti. Dobre su strane što prapšenica bilježi manje bolesti i napada štetnika, a može dobro popuniti i plodored. Proizvođači koji se odluče za sjetvu pira trebaju znati gdje će ga i kome prodati pa nije svrsishodno povesti se bez provjere za iskustvima drugih, upozorava Pospišil.

Treba sijati manje parcele i znati tehnologiju proizvodnje

Valja kaže započeti sa sjetvom manjih parcela, upoznati se s tehnologijom proizvodnje, odnosno raspitati se o karakteristikama sjemena. U Europi ima dosta sorata pira koje su na zajedničkoj sortnoj listi a sjeme sorti koje postoje na hrvatskom tržištu (zbog neisplativosti) nije genetski modificirano. Dugovjeka prapšenica je žitarica koja se i s manje glutena odnosno ljepka u odnosu na običnu pšenicu može koristiti u pekarskoj industriji.

Primjerice kruh od pirovog brašna je manjeg volumena, taman, zbijen i mrvi se ali sve ovisi o upotrijebljenoj količini. "Najbolje je u te svrhe koristiti dvije trećine brašna pšenice i jednu trećinu pira", kaže Pospišil koja još ove godine namjerava zasaditi dodatne ogledne vrste pšenice.