Pretraga tekstova
Na tržište žitarica svakako je utjecala činjenica da će se pitanje carina na uvoz u SAD rješavati kasnije
Na globalnim tržištima zabilježen je rast cijena većine žitarica. Najskuplji je bio kukuruz čija je cijena koncem prošlog tjedna najviše rasla na burzi u Chicagu (CBoT) i to za 2,1 posto te iznosila 190,64 američka dolara po toni (183,97 €/t), piše Farmer.
Ovo povećanje na CBoT-u, čime je dosegnuo najvišu cijenu od treće dekade listopada 2023., rezultat je najnovijeg izvješća američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), koje je smanjilo procjene žetve i zaliha kukuruza u Sjedinjenim Državama.
Čini se, kažu, da tržište žitarica u Chicagu pozdravlja činjenicu da će se pitanje carina na proizvode uvezene u SAD riješiti kasnije. Ovaj optimizam prvenstveno se temelji na mogući izostanak trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Kukuruz na EuroNext-u
Osim toga, sve su oči uprte u Argentinu, gdje su željene kiše tijekom proteklog vikenda zasigurno utjecale na žetvu. Inače, pretjerano visoke temperature očekuju se ondje i u sljedeća dva tjedna.
Međunarodno vijeće za žitarice (IGC) smanjilo je prognozu globalne proizvodnje kukuruza za šest milijuna tona odnosno na 1.219 milijuna tona.
Na pariškoj burzi (MATIF), cijena kukuruza je također porasla, no u nešto manjem postotku. Viša je za 0,7 posto i iznosila je 214,75 eura po toni.
Što se tiče pšenice, ova žitarica na burzi u Chicagu je porasla za 0,2 posto. i cijena joj je 197,95 USD (191,02€ ) po toni. Istodobno, na godišnjoj razini kotacije su pale za 8,0 posto, a tijekom tjedna cijena je viša za 1,5 posto.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Na pariškoj burzi, pšenica je porasla za 0,3 posto i koštala je 226,75 eura po toni, a cijene su na godišnjoj razini više za 4,7 posto.
Cijena pšenice
Prošlog tjedna cijena uljane repice na MATIF-u pala je za 2,4 posto, no ova industrijska biljka se već pomalo oporavlja na tržištu tako da je u međuvremenu porasla za 0,9 posto i cijena joj je 529,75 eura po toni.
Cijena soje na američkom tržištu je porasla 1,5 posto i košta 379,92 USD (366,62€) po toni.
Tagovi
Burza Cijene Cijena kukuruza Cijene pšenice Cijena soje Rast cijena
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.