Ratari su pred proljetnom sjetvom, a cijene žitarica i uljarica bilježe strmoglav pad. Ove godine nam se urušava ratarski sektor?
Cijena pšenice na domaćem tržištu u samo je dva tjedna s 215, pala na 190 eura za tonu. Rapidan pad znači da se sada trži po 0,19 eura za kilogram ili 1,4 kuna. Na istom iznosu je i kukuruz, dakle 190 €/t koji se prije 14 dana prodavao za 220 €/t.
"To je ono o čemu govorim već šest mjeseci. O problemu u koje dolazi ratarstvo, a nitko u Ministarstvu poljoprivrede o tome ne vodi računa", komentira nam Mato Brlošić nimalo jednostavnu situaciju na tržištu na kojemu se ne nazire da bi krivulja mogla krenuti prema gore. Upravo suprotno.
Jasno je, navodi, da će ove godine ratari poprilično loše proći i doista je pitanje isplativnosti same proizvodnje. Istina je da je cijena gnojiva nešto niža, no nisu drugi inputi, a sve to neće pokriti cijena žitarica.
Kolike gubitke mogu očekivati, da se izvući iz računice na pivarskom ječmu. Naime, tržio se po 2,60 kn/kg, da bi zadnja ponuda bila 1,60 kn/kg.
"Znači, ostvarit će se prihod do 5.000 kuna manji po hektaru nego lani. Uzmemo li da ćemo uštedjeti na gnojivu 1.000 kuna, gubitak je 4.000 kn/ha", opisuje.
Pitanje je, zaista, kaže, je li bolje ostaviti praznu zemlju, ne ulaziti u proljetnu sjetvu pa poslije nikome ne biti dužan ili riskirati u situaciji koja već ne izgleda dobro.
Proljetna sjetva uz jeftinije gnojivo i gorivo, ali skuplje sjeme i zaštitna sredstva
Zakomplicirao ju je dakako rat u Ukrajini pa i Europska komisija koja je dozvolila bescarinski uvoz ukrajinskih žitarica. Iako je ideja bila da će se time omogućiti lakši protok žitarica prema Africi, sve su glasniji prosvjedi poljoprivrednika diljem EU.
"Što jednom uđe u Europu, tu i ostaje. U još većem problemu od nas su Rumunji i Poljaci, a EU ništa ne poduzima", upozorava Brlošić navodeći da je uz sve navedeno novim programskim razdobljem ZPP-a sustav potpora smanjen za 15 posto.
Razočarani su ratari i odnosom hrvatskog resornog ministarstva. I dalje se kao sektor broj jedan u problemu navodi stočarstvo koje država sustavno potpomaže.
"Stočarima su ostale relativno visoke otkupne cijene, a tu je i pad cijene hrane što znači da dvostruko dobivaju", navodi dodajući da su za ratarstvo najavili tek veće potpore za šećernu repu i sjemenski kukuruz, kulture kojih je na našim poljima sve manje.
Korektno je, kaže, reći da su prošla i pretprošla godina doista bile dobre za ovaj sektor. No, ove godine ratarima prijeti katastrofa.
Inače, prema podacima koje je prije dva tjedna iznio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, lani smo proizveli 1,7 milijuna tona kukuruza, a pšenice 970.000 t. Hrvatska je sa žitaricama na razini 160 posto samodostatnosti, a uljaricama 220 posto.
Domaći ratari sad treću godinu imaju mogućnost i ranije ugovoriti otkup prema kotacijskim cijenama, ali kako je istaknuo Relja Kovačić iz Žito d.o.o., interes za to je nešto manji.
"Nismo tome vični. Još traje vrijeme prilagodbe. Jesenas kad je bila visoka cijena nije se prodavalo i oni koji su se 'igrali', gotovo svi su lošije prošli", kaže nam Brlošić navodeći da sigurno treba proći vrijeme da naši poljoprivrednici nauče više o kotacijama i turbulencijama tržišta.
Valja dodati i da je prema kotacijskim cijenama na dan 21. ožujka, a koje je objavila tvrtka Žito, pala cijena soje koja je prije 14 dana tržena i do 500 eura/t. Sada je na 480 €/t. A sjetva ratarskih kultura pred vratima.
Tagovi
Autorica
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
EU nema vlastitu politiku i većina odluka koju sprovodi nisu donešene njezinom voljom,ili barem voljom većine članica.Čelnici EU nisu izabrani od strane naroda nego su to birokrati izabrani od strane Bilderberg grupe.Kako drugčije protumačiti većinu odluka koje direktno utječu na lošiji standard svojih građana i seljaka.Prvi puta u povijesti EU je dozvolila bescarinski uvoz i kada se ta odluka pokazala kao izrazito loša koja direktno utječe na cijene u EU,oni su takvu odluku svejedno produžili.Jadni ukrajinski seljaci dobivaju mizeriju za svoje proizvode i ti isti njihovi proizvodi kasnije ruše naše cijene,pa se postavlja logično pitanje zašto se to radi i u čijem interesu?Kako cijene idu toliko dole,kada se zna da Ukrajina nije posijala polovinu svojih površina,koje nisu male?
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Jedno je sigurno godine nam rastu , a zdravlje svima sve lošije , seljaka i Hrvata sve manje ! Nema Turaka na vidiku kao 1536 da pomognu Slavoniji , ali > nade > ima , mladi Penava najavljuje BUNU ! Bio sam na buni ispred lopovskog sabora i lopovske vlade , mora nas VIŠE DESETAKA tisuća izaći na BUNU , samo će tada Plenković reagirati i BAGRA u saboru ! Pa za 32 godine ti KRIMINALCI neznaju ni koliko općina i gradova ima podržavljenu zemlju ! ZNAJU da smo prema popisu RH 2021 IMALI 195 IZUMRLIH sela , preko 80 sa JEDNIM stanovnikom ! Koje poteze vuče KOMUNISTIČKI besposličar PLENKOVIĆ i njegova većina u KRIMINALNOM saboru !
Velimir Komericki
prije 1 godinu
Kakav orangutan moraš biti i izjaviti da stočari dvostruko dobivaju? Bala sijena 50e,kukuruzu je SADA pala cijena..a životinje su bile na dijeti do SADA,jer njima se lako objasni "čujte,kukuruz je donedavno bio jako skup,pa nemojte to tražiti,sada ćete dobiti malo". Suše isto nije bilo,pa je urod kukuruza bio rekordan. A i sijena je bilo koliko hoćeš,suša travu nije ni dirnula. Velika većina ratara je prodala svoj urod na jesen kad im je cijena bila dobra. Velika većina stočara je skladištila ono što su ratari prodali da bi prehranili životinje,ono skupo što su pojeli su pojeli,a što im je ostalo(ako nisu morali kupiti skupo) je pala cijena,pa po meni stočar je dvostruko POPUŠIO.
Marta Radić
prije 1 godinu
Što manje ulagati , te preživjeti godinu