• RWA Hrvatska
  • 11.01.2021. 09:00
  • Bjelovarsko-bilogorska, Velika Pisanica

PZ Velika Pisanica: Hibrid smanjene vlage dao nikad bolje prinose kukuruza

Iza izvrsnog nicanja Inclusiv FAO grupe 400 imao je brži početni porast, prvi krenuo u oplodnju, a kad smo u trećoj dekadi rujna krenuli u kombajniranje za RWA, imao je najnižu vlagu te u konačnici i najbolji prinos, ističu iz Zadruge.

Foto: Goran Gazdek
  • 1.341
  • 152
  • 1

Velika Pisanica, selo i općinsko središte od 1.060 stanovnika u sjevernom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije, na južnim obroncima Bilogore, poznato je kao najduže naselje u Hrvatskoj. Od table na ulazu, do one na izlazu je 13 kilometara.

U selu već 75 godina neprekidno i uspješno djeluje istoimena Poljoprivredna zadruga. Preživjela je sve agrarne reforme, gospodarska previranja, društvena uređenja, izazove privatizacije i globalne krize, a poseban kuriozum su tek četiri upravitelja u tih sedam i pol desetljeća. 

Obrađuju 480 hektara

"Ovdje se direktori nisu mijenjali kao na traci što je dokaz kontinuiteta i dosljednosti. Uvijek smo je smatrali svojom pa od nje nismo uzimali, samo smo joj davali. Za plaću ide samo ono što zaradimo, a krediti su isključivo za nabavu mehanizacije i širenje proizvodnje", kaže Anto Marušić koji zadnjih 15 godina vodi zadrugu u kojoj je prethodno radio kao tehnolog u ratarskoj proizvodnji i skupio 40 godina radnog staža.

Na 480 hektara, uglavnom vlastitih poljoprivrednih površina (petnaestak je u državnom vlasništvu i približno toliko u najmu) uzgajaju kukuruz i repicu te sjemensku i merkantilnu pšenicu, a donedavno i soju. Imaju 19 zaposlenih, svu potrebnu mehanizaciju, dvije trgovine mješovite robe repromaterijala, silose kapaciteta tri tisuće tona i mješaonicu stočne hrane koja više ne radi.

Voditelj ratarske proizvodnje Dejan Mendaš i voditelj zadruge Anto Marušić 

"Jednostavno, stočni fond je osiromašen. Uglavnom, svi se baziraju na ratarski dio jer to bolje prolazi: iskombajnirate, predate i dobijete novac, a ovdje ciklus traje godine, kod tovne junadi i duže. Predate i onda slijedi pitanje naplate", objašnjava Marušić.

Prinos kukuruza kao nikada 

Ova je poslovna godina bila vrlo uspješna. Zbog vrhunskih učinaka u ratarskom dijelu rezultati će, kad se na kraju podvuče crta, biti bolji zbog povećanja prometa. "Možemo zahvaliti vremenskim prilikama. Covid je, pretpostavljam, utjecao na povećanje cijena ratarskih proizvoda na svjetskom tržištu. Kukuruz je prošle godine bio oko 90 lipa sad je kunu, kunu i deset, čak 1,20, a prinos je bio kao nikada", ocjenuje upravitelj dodavši kako je za tu žitaricu ove godine sve bio idealno. "Kad je trebao vlagu, dobio je kišu, a bolesti nismo imali", objašnjava.  

Naš sugovornik ističe iznimnu suradnju s tvrtkom RWA Hrvatska. Partnerske odnose razvijaju od 2007. godine kada su krenuli s prvim njihovim hibridima. Zadruga od ove tvrtke kupuje sav repromaterijal (sjeme, zaštitna sredstva, gnojiva) dok RWA od Zadruge kupuje merkantilne robe (pšenica, ječam, kukuruz, soja, zob, tritikala, ljuljeva, uljana repica). "Iz godine u godinu povećavamo suradnju, najviše na sjemenskoj pšenici. Za njih radimo gotovo 100 hektara sve sorte sjemenske pšenice koju oni poslije dorađuju", govori nam Marušić.

Poljoprivredna zadruga Velika Pisanica godinama za ovu sjemensku kuću na značajnim površinama radi pokuse sa sortama pšenice, uljane repice, soje te hibrida kukuruza kako bi od nadolazećih novih sorata i hibrida za tržište sljedeće godine izabrali bolje od postojećih. 

Hibrid Inclusiv dao odlične rezultate

Tako su prije dvije godine u pokuse, a dio i u vlastitu proizvodnju na 25 hektara 'stavili' novi moderni RWA-ov hibrid kukuruza Inclusiv FAO grupe 400. Kažu, pokazao se kao vrhunski i dao odlične rezultate u odnosu na 'konkurenciju'. Ove proizvodne godine sijali su ga prije Uskrsa, početkom travnja, zajedno sa još tri hibrida da ih mogu usporediti na istoj površini u istim proizvodnim uvjetima.

"Iza izvrsnog nicanja imao je brži početni porast, prvi krenuo u oplodnju, a kad smo u trećoj dekadi rujna krenuli u kombajniranje, imao je najnižu vlagu, a u konačnici i najbolji prinos", kazuje voditelj ratarske proizvodnje u PZ Velika Pisanica Dejan Mendaš.

Pojašnjava kako takav hibrid brzo nakon sjetve zatvara redove što znači da sprječava korovu da izađe van i tako omogućuje raniju cvatnju, a oplodnjom postiže i velik broj zrna na klipu.

Voditelj PZ Velika Pisanica

"Dio kukuruza sušimo i zato nam je cilj što manja vlaga kako bi ostvarili što bolji financijski rezultat. U sušaru ulazimo s nižom vlagom i trošimo manje plina, a postižemo i bolju cijenu jer se ona bazira na što nižoj vlazi u odnosu na standarde od 25 posto", kaže Mendaš dodavši kako kombajnirani kukuruz na polju utovaren u kamione voze u Italiju.

Tamo prva dva ili tri vozila provedu na ispitivanje, evidentiraju vlagu koju je evidentirao ovdje i onda više ne kontroliraju. "Vlaga i kvaliteta su stabilni što oni znanju prepoznati", naglašava. U PZ Velika Pisanica ističu kako su zbog svega toga i više nego zadovoljni te će i u narednim godinama povećavati njegovu proizvodnju. 


Fotoprilog


Tagovi

RWA Hrvatska Hibrid kukuruza Inclusiv FAO 400 Poljoprivredna zadruga Velika Pisanica Anto Marušić Dejan Mendaš


Autor

Goran Gazdek

Više [+]

Novinar sa stažom dužim od tri desetljeća. Radi na Radio Daruvaru, Glasu Slavonije i Bjelovarskom listu gdje je neko vrijeme bio glavni urednik, surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima, magazinima i revijama. Danas kao slobodni novinar piše za Novosti, Deutche Welle, Gospodarski list i Hinu. Urednik je na portalima Virovitica.net i Pivnica.net. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera. Potpredsjednik je Hrvatskog novinarskog društva.


Partner

RWA Hrvatska d.o.o.

Zapadno predgrađe18, 31000 Osijek, Hrvatska
tel: +385 31 333 286, fax: +385 31 283 354, e-mail: rwa-hrvatska@rwa.hr web: https://rwa.hr/