• Štete
  • 24.06.2010.

Pšenici će porasti otkupna cijena

Dio usjeva mogao bi završiti kao stočna hrana

  • 1.084
  • 54
  • 0

Izuzetno velike količine padalina sredinom i krajem svibnja, početkom lipnja, te ove najnovije 21. do 22. lipnja, kada je palo još oko 100 litara kiše po četvornom metru, osobito u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, uz povoljne temperature, pogodovale su izuzetno velikom napadu najčešćih bolesti na pšenici, kaže dr. sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za strne žitarice na osječkom Poljoprivrednom institutu.

Osim velikih količina padalina, problem su predstavljale i česte oborine u vrijeme cvatnje pšenice kada je vrijedila preporuka da se štiti odgovarajućim fungicidima protiv fuzariuma koji može prouzročiti velike štete u urodu i kakvoći.

Takve izuzetno velike količine padalina prouzročile su i plavljenje usjeva. Jedan dio usjeva je i polegao. Uz sve to, a s obzirom i na manju potrošnju mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava u ovogodišnjoj proizvodnji pšenice te sve veću pojavu korova u pšenici, uz ovakve nezapamćene vremenske(ne)prilike, mogu se očekivati veliki problemi s obzirom na urode, a osobito kakvoću pšenice. Sigurno da će jedan dio pšenice završiti kao stočna hrana (ako je ima tko pojesti), a mogući su problemi, ovisno i o daljnjim vremenskim prilikama, sa osipanjem i proklijavanjem zrna na klasu, kaže Drezner, te dodaje da je slično stanje i u našem susjedstvu sjeverno, južno i istočno od nas, tako da bi cijena pšenice mogla porasti i napominje da, kad je riječ o napadu bolesti, ove godine jedna zaštita, a na mnogim lokacijama ni dvije, nisu bile dovoljne.

Ove niže temperature, uz mnogo padalina, a bez dovoljno sunca, uz jaki napad bolesti, neće povoljno djelovati na trgovačku, a i na tehnološku kvalitetu pšenice. Osim očekivanog povećanja primjesa (zbog bolesti, ali i korova kojih je iz dana u dan sve više) kod znatnog dijela proizvođača očekuje se i znatno niža hektolitarska masa u odnosu prema prethodnim godinaam, dodaje dr. Drezner.

I stanje na poljima Vukovarsko-srijemske županije je vrlo zabrinjavajuće. - Iako smo početkom srpnja očekivali početak žetve, zbog polijeganja pšenice, ali i zadržavanja vode na njivama, sada je sve pod upitnikom. Ne možemo procijeniti koliko će sunčanih dana biti potrebno da klasje očvrsne i tlo se prosuši kako bi se moglo ući u njive, nimalo optimistično najavio je Andrija Matić, pročelnik vukovarsko-srijemskog Odjela za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskog prostora.
- Još početkom lipnja, kada su prestale trotjedne kiše i niske temperature, stručnjaci su procijenili kako je takvim klimatskim poremećajima stradalo najmanje 20 posto pšenice. Nakon novih lipanjskih kiša taj će postotak biti još i veći.

Ovogodišnju proizvodnju duhana na cijelom sirovinskom području Virovitičko-podravske županije prate iznimno nepovoljne vremenske prilike. Vegetativni razvoj biljaka kasni gotovo tri tjedna zbog čega će kasniti početak berbe. Marijan Zahanek, glavni tehnolog Hrvatskih duhana kaže da je u ovom trenutku teško dati procjenu očekivanih uroda mirisnog lista na ugovorenih 4.200 hektara. -Sezona je pred nama, vegetacija traje četiri i pol mjeseca i vidjet ćemo što će se dogoditi. Stara duhanska uzrečica kaže: 'Duhan nikad ne otpisuj'. Neće biti sjajno, sigurno ne možemo očekivati prošlogodišnje prinose, ali moglo bi završiti solidno. Nadamo se da bi prinosi mogli biti 2.200 kilograma po hektaru, kaže Zahanek.

Petar Čobanković: Nećemo imati viška pšenice

Pogodila nas je jedna od klimatski najspecifičnijih godina, jer toliko padalina i niskih temperatura nije zabilježeno godinama, pa i desetljećima. Realne procjene šteta na poljima pod pšenicom su i više od 20 posto, pa ne možemo očekivati prinose više od 500.000 tona pšeničnog zrna, pa sigurno nećemo imati viška pšenice sa 140.000 hektara zasijanih tom kulturom, izjavio je za boravka u Vukovaru ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

Stanje na poljima kukuruza i nije toliko dramatično

Dok je situacija sa pšenicom, odnosno početkom žetve za koju mnogi strahuju kako neće početi prije 10. srpnja kada u "normalnim" godina optimalno završava, poprilično nejasna i sumorna, stanje na kukuruznim poljima i nije toliko dramatično. Bar tako tvrde stručnjaci. - Kukuruz je vrlo otporna biljka i lakše podnosi klimatske promjene, pa i velike padaline. Na žalost, one biljke koje su dugo bile pod vodom sigurno će stradati, rekao je Andrija Matić, vukovarsko-srijemski pročelnik za poljoprivredu.

Autori: Z.Rupčić / M.Obrenović / G.Gazdek

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi