Pšenice će biti, ali po kojoj cijeni?

Rat u Ukrajini je izbacio dva velika proizvođača pšenice sa svjetskog tržišta. U sezoni 2020/21 Rusija je bila na prvom mjestu kao izvoznik ove žitarice u iznosu od 20 posto svjetskog tržišta, dok je Ukrajina s osam posto zauzimala četvrto mjesto poslije Kanade i Australije.

Wall Street Journal piše da je izbacivanje ova dva opskrbljivača pšenice najviše pogodilo najugroženije zemlje koje su u nemogućnosti nabaviti pšenicu iz ovih zemalja, a prve su počele tražiti alternativne izvore isporuke čak i na tržištima koja su imala daleko veće cijene robe i skuplji transport. To je bio prvi znak da je tržište pšenicom uzburkano.

Kolumnisti Jesse Newman i Patrick Thomas pišu da vlade od Indije do Irske poduzimaju korake kako bi popunile prazninu izbacivanjem žitorodne regije iz proizvodnje i lanca nabave. Količina o kojoj je riječ bi mogla ukupno iznositi desetke milijuna tona žitarica. Poljoprivrednim proizvođačima se plaća da posiju više. Također, ostvaruju se i napori da se poboljša transport, angažiraju vagoni i dodatni kontejneri za distribuciju pšenice.

Potraga za pšenicom

Ipak će poljoprivrednicima ostatka svijeta biti teško u nadoknadi nedostatka s obzirom na to da Rusija i Ukrajina zajedno čine više od četvrtine globalnog izvoza pšenice. Američko ministarstvo poljoprivrede USDA je smanjilo očekivanja za svjetsku trgovinu pšenicom u tekućoj sezoni za više od 6 milijuna tona ili 3 posto.

Nastavak rata i sankcija samo je dodatni pritisak na rast cijena koje će ostati visoke i tijekom ljeta što će ugroziti sigurnost hrane na području Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Za očekivati je da će se cijene pšenice dodatno povećati za 22 posto.

Prema projekciji USDA poljoprivrednici su ove sezone požnjeli pšenicu sa skoro 550 milijuna hektara, što je čini najrasprostranjenijom kulturom na svijetu. Qu Dongyu, generalni direktor UN FAO-a je istaknuo da je pšenica osnovna hrana za više od 35 posto svjetske populacije, a potrošači u siromašnim zemljama su počeli koristiti veće količine brašna od manioke ili kukuruza.

"Nije pitanje hoće li svijet opstati i bez žitarica, nego koliko će visoka cijena biti koju će ljudi morati platiti za to", izjavio je Joseph Glauber, bivši glavni ekonomista USDA i viši istraživač u International Research Group.

Očekuje se da će pad izvoza iz Rusije i Ukrajine biti veći od 60 posto. Prema podacima FAO-a skoro 50 država direktno ovisi o izvozu iz ove dvije zemlje s više od 30 posto potrebnog uvoza. U toj grupi prednjače Egipat, Turska, Bangladeš i Iran koji su do sada najmanje uvozili 60 posto pšenice s ovog tržišta. Najveći gubitnik je Rusija jer je bila opskrbljivač velikom broju zemalja. Zatvaranjem crnomorskih luka Ukrajina je skoro izbačena iz igre. Pošiljke pšenice iz južnoameričkih zemalja, uključujući Brazil i Argentinu, više su se nego udvostručile, a one iz Australije porasle su za skoro 75 posto.

Je li odgovor u povećanju proizvodnje?

Vlade mnogih zemalja rade na tome da nadoknade zalihe pšenice, stimuliraju poljoprivrednike da proizvode više. Irska je u ožujku pokrenula program od skoro 11 milijuna dolara kako bi ih ohrabrila da uzgajaju više usjeva kao što su pšenica, zob i ječam, nadajući se da će smanjiti ovisnost te zemlje o uvezenom žitu.

Europska Komisija usvojila je mjere usmjerene na jačanje globalne sigurnosti hrane. Dopuštena je obrada zemlje koja je na ugaru. Bidenova administracija je od Kongresa zatražila 500 milijuna dolara u cilju povećanja proizvodnje.

Veliki broj uvoznika se okrenuo Indiji koja je drugi po veličini proizvođač pšenice u svijetu. Zahvaljujući pogodnim vremenskim uvjetima ove sezone u ovoj zemlji očekuju rekordne prinose. Problem su logistički izazovi koji ne mogu ispratiti tržište i kretanje robe. Istovremeno, neka područja svijeta su pogođena sušom, kao sjever Afrike i Južna Amerika. Povećanje proizvodnje u USA neće biti dovoljno da nadopuni nestašicu na tržištu.

Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje prehrambene politike, 23 zemlje već imaju ograničenja izvoza, skoro 28 koje su nametnule ograničenja tijekom vrhunca krize cijena hrane 2008. godine. Sve ukazuje da nas očekuje burna godina i budućnost kada su cijene krušne žitarice u pitanju.