Proljetna sjetva uz jeftinije gnojivo i gorivo, ali skuplje sjeme i zaštitna sredstva

U kakvom stanju nam je pšenica, odnosno usjev posijan u jesen? Kako ćemo sijati ovoga proljeća, a za koliko ćemo novaca prodati pšenicu, ječam, zob, uljanu repicu? Što nas čeka s kukuruzom, sojom, suncokretom…? Uvijek su to pitanja na koja tražimo odgovore u ovo doba godine.

Predstavnici tvrtke Žito d.o.o., Petrokemije d.d., Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Hrvatske gospodarske komore, obiteljska gospodarstva, znanstvenici, proizvođači sjemena i distributeri okupili su se u Osijeku i razmijenili mišljenja. Koliko njih, toliko skupina problema i gledišta. Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Miroslav Božić, predstavnik industrije šećera, Mato Božić i Relja Kovačić iz tvrtke Žito, Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, Dubravka Dragišić, voditeljica prodaje Petrokemije. Svi su oni imali nešto za reći.

Sjemena ima dovoljno, cijena gnojiva u padu 

Kako se čulo, očekuje se proizvodnja kukuruza na oko 270.000 hektara te suncokreta na 50 do 60 tisuća hektara, soje na površinama od 85 do 90 tisuća hektara te nešto manja sjetva šećerne repe, koja je prošle godine bila zasijana na oko devet tisuća hektara.

Goran Jukić, voditelj centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu istaknuo je da sjemena ima dovoljno. Čak i 500 tona više nego prošle godine. "Međutim, zbog loše prethodne godine predlažemo kasniju sjetvu soje", istaknuo je u Županijskoj komori Osijek iznoseći podatak i da domaći proizvođači sjemena kukuruza imaju dovoljne količine, ali i distributeri iz inozemstva. No i kod sjemena se osjeti porast cijena, od osam do 30 posto, ističe Jukić. Posupjela su, istaknuto je u Osijeku, i zaštitna sredstva, od pet do 15 posto. 

Dubravka Dragišić, voditeljica prodaje u Petrokemiji je navela kako je došlo do neočekivanog pada cijene prirodnog plina pa su posljedično i cijene gnojiva počele padati. Uslijed toga poljoprirednici su stali s kupnjom jer su stalno čekali nove i niže cijene. Sada su stabilne cijene plina i gnojiva kojega će, ističe, biti dovoljno i dobre kvalitete bez obzira je li proizveden u Petrokemiji ili su ih oni uvezli.

Miroslav Božić naveo je da i dalje ostvarujemo dobre rezultate u proizvodnji šećera, bez obzira na restrukturanje hrvatskih šećerana.

"I rezultati kažu da je ova industrija vodeći izvoznik u zemlje Europske unije, a uspjeli smo stabilizirati poslovanje i što je najvažnije poljoprivrednici su do kraja kalendarske godine isplaćeni", rekao je. Ove godine očekuje se sjetva na 8.100 hektara što se čini malo. No, kako je pojasnio Božić, u Hrvatskoj industriji šećera su i ugovorili 17 posto manje. Fortenova grupa je odustala od repe na svojim površinama i zato se tu osjeti manjak. Matija Brlošić, poljoprivrednik i predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore je dodao da Vlada i Ministarstvo moraju naći način da iduće godine bude bar još dodatnih pet tisuća hektara pod korijenom šećerne repe jer će stati ta proizvodnja.

Proljetni paket za poljoprivrednike 

"Opušteni smo. Sav repromaterijal je došao na vrijeme. Istina, nešto su porasle cijene. Sjetva bi trebala financijski biti na bazi prijašnjih godine", rekao je Relja Kovačić iz Žito d.o.o. dodajući da ih raduje interes za sjetvom suncokreta posebno zbog njihove uljare. Nešto manje je, kaže, interesa za sojom zbog temperaturnog šoka prošle godine. Kukuruz bi isto trebao biti na lanjskoj razini. Tvrtka Žito, čuli smo, i dalje ide sa svojom kotacijskom cijenom. Doduše, kako je istaknuo Kovačić, interes za ugovaranje unaprijed je nešto manji. "No, to je trgovina i nikada nismo sigurni kako će biti i kakve cijene", rekao je.

Državni tajnik Tugomir Majdak osvrnuo se na činjenicu da smo imali oprečne uspjehe kod dvije glavne kulture, pšenice i kukuruza. "No, i kukuruza i pšenice smo imali dovoljno za svoje potrebe, ali i za izvoz", rekao je dodajući da su u najavi za ovu godinu cijene nešto niže. Pšenicom je zasijano pet posto više nego prošle godine, a ječma je čak 40 posto. Uljana repica, kaže Majdak, i dalje pada, a najviše zbog toga što neka sredstva zaštite kod nas još nisu registrirana i to dovodi proizvodnju u problem jer se ratari ne usuđuju ići u rizik.

Pohvalno se izrazio i prema činjenici da na naših 8.100 hektara ide i dodatnih više od tisuću hektara šećerne repe u Sloveniji, a koja će se prerađivati u našoj šećerani te najavio kako se priprema i proljetni paket mjera, između 20 i 25 milijuna eura, a koji će biti usmjeren na stabilizaciju u segmentu biljne i stočarske proizvodnje.