Na OECD sortnoj listi čak 634 domaće sorte - mogu se tržiti po cijelom svijetu

Republika Hrvatska jedna je od 61 zemlje koja prati i certificira sjeme prema međunarodnim standardima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD Seed Schemes), zahvaljujući članstvu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), nacionalnog ovlaštenog tijela (NDA) za provođenje aktivnosti u području sjemenarstva i priznavanja sorti poljoprivrednog bilja.

"Članstvom u OECD Seed Schemes Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo je od 1998. godine preuzeo brigu oko nadzora sjemenske proizvodnje, pred i post kontrole te izdavanja certifikata za sjeme, prema službenim procedurama, metodama i tehnikama tijekom umnažanja sjemena koje je propisala ova organizacija kako bi se održao identitet i genetska čistoća genotipova", navodi u svom radu ovih dana objavljenom u Agronomskom glasniku dr.sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo.

Kako napominje, OECD certifikat jamči kupcu određenu kvalitetu sjemena, a zahvaljujući ovom sustavu certificiranja ostvarili smo suficit u korist izvoza sjemena.

Pojašnjava kako se ovi standardi, pravila i regulative odnose na osam grupa različitih biljnih vrsta - trave i leguminoze, krstašice i uljano ili predivo bilje, žitarice, kukuruz, sirak, šećerna i stočna repa, djeteline i slične vrste te povrće, čineći zasebne sheme, specifična pravila za svaku pojedinu grupu. Hrvatska može certificirati sve navedene grupe osim povrća.

Hrvatska ravnopravno sudjeluju u kreiranju propisa i standarda

Kako bi zajednički razvijali standarde i postupke, OECD redovito organizira tehničke radne grupe i godišnje sastanke na kojima sudjeluju nacionalni stručnjaci, u slučaju Hrvatske stručnjaci HAPIH-ovog Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo i Ministarstva poljoprivrede, iz različitih područja.

"Ovo je članstvo otvorilo mogućnost izvoza sjemena. Gledajući duži vremenski period, od 2017. do danas izvoz domaćeg sjemena povećan je za 3.804 tona odnosno za 88,25 posto", napominje Jukić. Međutim, kako kaže, nastavak rasta izvoza na žalost prekinut je 2021. i 2022. zbog Covid-a.

"No, upravo se u ovoj krizi pokazala važnost postojanja domaće sjemenske proizvodnje, kada je zbog ograničenja kretanja ljudi i roba odnosno prekida lanaca opskrbe te uvoza. Zahvaljujući postojanju domaćeg oplemenjivanja i sjemenarstva hrvatskim poljoprivrednicima osigurano je sjeme visoke kvalitete po znatno nižim cijenama kojima su uspjeli zasijati sve površine pod najznačajnijim ratarskim kulturama", podsjeća.

Domaći kultivari na međunarodnoj listi

Prema Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 110/21) dobavljač registriran za proizvodnju sjemena može ga proizvoditi i prijaviti proizvodnju za službeni nadzor samo ako je sorta upisana u Sortnu listu RH, Zajednički katalog sorata Europske unije ili na OECD listu.

"Sjeme koje se proizvodi i koje se planira izvesti u treću zemlju mora biti na OECD sortnoj listi. To je online lista koja se ažurira prema zahtjevima NDA, u hrvatskom slučaju HAPIH-a. Prema podatcima OECD-a iz 2022. godine na njihovoj se sortnoj listi nalaze 204 različite vrste s više od 60.000 sorti i hibrida, među kojima 634 sorte i hibrida hrvatskih oplemenjivačkih kuća priznatih u RH", ističe Jukić navodeći kao najzastupljenije od domaćih selekcijskih materijala kukuruz (251), ozimu pšenicu (119), ozimi i jari ječam (55) i soju (33). Razlika od 176 sorti/hibrida na OECD sortnoj listi pripada ostalim biljnim vrstama.

Proizvodnja certificiranog sjemena je zahtjevnija u odnosu na merkantilnu poljoprivrednu proizvodnju, no neupitno je isplativija za poljoprivrednike. Organizira se uz redoviti nadzor 78 licencirana nadzornika sjemenskih usjeva u RH, a broj stručnog nadzora u polju ovisi o biljnoj vrsti te se kreće od dva do šest pregleda.

OECD certifikatom - u izvoz

Nakon obavljenih nadzora sjemenskih usjeva u polju nastavlja se postupak izdavanja certifikata o sjemenu za međunarodno tržište, pri čemu svaka partija koja završava u trećim zemljama mora imati i dokaz o kvaliteti sjemena (International Seed Testing Association – ISTA certifikat).

Hrvatska druga u EU po proizvodnji sjemena soje, a u čemu smo samodostatni?

Prema OECD-u iz 2022. godine komercijalno svjetsko tržište sjemena procjenjuje se na oko 42 milijarde američkih dolara, a vrijednost međunarodne trgovine sjemena na oko 10 milijardi američkih dolara odnosno 1,2 milijarde kg. "Uvoz sjemena u Hrvatsku s OECD certifikatima u periodu 2016./2017. – 2021./2022. u prosjeku iznosi 1.068,44 tona, a izvoz domaćeg u istom periodu 6.876,74 tona. Prosječno se izvozi 5.808,30 tona ili 6,44 puta više sjemena nego što se uvozi“, navodi Jukić i dodaje kako je izvezeno sjeme većinom domaće selekcije (Poljoprivredni institut Osijek, BC Institut d.d. i Agrigenetics d.o.o.) što pokazuje vrijednost i kvalitetu ovog sektora.

Prošle je godine iz Hrvatske u treće zemlje izvezeno sjeme 16 različitih biljnih vrsta čija je tržna cijena oko 6.650.000 eura, dok je istovremeno iz trećih zemalja uvezeno pet biljnih vrsta tržišne cijene oko 3.058.000 eura.

"Ovaj značajan suficit odnosi se za biljne vrste kod kojih imamo domaću selekciju i proizvodnju, dok s druge strane, primjerice, sjeme krmnog bilja, suncokreta, šećerne repe, krumpira i povrća moramo uvoziti", naglašava dr.sc. Goran Jukić zaključujući da se opetovano pokazuje kako se razvijanjem domaćeg selekcijskog programa i stvaranjem novih kultivara, održavanjem domaće proizvodnje sjemena, jamči veća zarada i u konačnici prehrambena neovisnost.