Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Suncokret
  • 18.03.2023. 13:30
  • Varaždinska, Ludbreg

Proizvodnja suncokreta u RH - potencijala ima, treba ga iskoristiti

S Miljenkom Križnjak, voditeljicom ratarstva tvrtke Fanon razgovarali smo o proizvodnji suncokreta, uljarice koja se našla na vrhu ljestvice kada su u pitanju prinosi u Europskoj uniji.

Foto: Depositphotos/jovanjaric
  • 1.630
  • 184
  • 0

Na globalnoj razini suncokreta je zasijano na oko 24 milijuna hektara. U proizvodnji prednjače Rusija i Ukrajina koje čine čak 60 posto njegove proizvodnje u svijetu.

U Hrvatskoj je potražnja za suncokretovim uljem visoka. Ono se najčešće koristi u kućanstvima, a prešanjem sjemena dobivaju se i uljne pogače koje se koriste za stočnu hranu.

Ova je ratarska kultura prilagodljiva uvjetima klimatskih promjena zbog moćnog korijenovog sustava, a pčele mu povećavaju prinos za 10 do 20 posto, čulo se na nedavno održanom Ratarskom danu u organizaciji tvrtke Fanon.

U ratarskoj proizvodnji RH konkurentna

S Miljenkom Križnjak, voditeljicom ratarstva te tvrtke razgovarali smo o proizvodnji ove kulture, koja se s 2,7 t/ha našla na vrhu ljestvice kada su u pitanju prinosi u Europskoj uniji.

"Brojke potvrđuju da je Hrvatska u ratarskoj proizvodnji konkurentna. To znači da su poljoprivredni proizvođači u stanju proizvesti kvalitetan proizvod po konkurentnim cijenama i tako biti ravnopravni na globalnom tržištu", istaknula je.

Kaže, jednim dijelom domaći ratari su prepoznali taj potencijal. "Neke na to potiče i nova Zajednička poljoprivredna politika EU te plodored koji je neophodan u ratarskoj proizvodnji", napominje Križnjak.

Kako doznajemo od inženjera agronomije Miloša Krstića ova kultura u plodored dolazi na isto mjesto nakon četiri ili pet godina, a loši predusjevi su joj soja i uljana repica.

 Ineženjer agronomije, Miloš Krstić (Foto: Fanon)

"Nije isplativ tretman protiv bolesti jer su fungicidi skupi. Ako se ispoštuje plodored ne bi trebalo biti problema s njima", istaknuo je. Napominje da su suncokretu najbolji predusjevi strne žitarice te kukuruz. Može se uspješno uzgajati na različitim tipovima zemljišta, ali ne voli ona kisela koja imaju pH niži od 5,5.

Ne voditi se datumom sjetve

"Zanimljiv je podatak da najveće prinose postiže kada se količina padalina u srpnju kreće od 50 do 60 mm dok preko 80 mm pogoduje razvoju bolesti", napomenuo je.

Naime, ova se kultura sije kada se sjetveni sloj tla zagrije na 10°C, a temperatura zraka bi se trebala ustaliti iznad 20°C. "Dakle, ne treba se voditi datumom sjetve nego temperaturom zemljišta", istaknuo je.

Dubina sjetve je četiri do šest cm, ovisno o tipu tla i sije se na međuredni razmak od 70 cm dok on u redu iznosi 21-33 cm. Početak žetve treba biti kada vlaga sjemena padne ispod 15 posto dok je s onom ispod osam posto moguće duže čuvanje.

"Brzinu obrtaja treba regulirati. Kod vlage iznad 12 posto bubanj treba imati 500 obrtaja, kod 10 do 12 posto je to 400 dok je za onu ispod 10 posto svega 250 obrtaja", pojasnio je Krstić.

Strojevi nisu prilagođeni žetvi?

Međutim, problemi u uzgoju su vremenski uvjeti, ali i kako kaže Križnjak, nedovoljno educirani proizvođači te strojevi koji većinom na našem području nisu prilagođeni za žetvu suncokreta.

Strojevi moraju bit prilagođeni žetvi suncokreta (Foto: Martina Pavlović)

To je uglavnom kultura koja nije zahtjevna. Dobrom pripremom tla, preporučenom sjetvom i kvalitetnom gnojidbom te pravovremenim suzbijanja korova bilo tretmanom ili mehaničkim djelovanjem ostvaruju se temeljni uvjeti za pravilan rast i zdrav razvoj biljaka.

"Na raspolaganju su hibridi s visokim potencijalom rodnosti i tolerantnosti na sušu, lom stabljike, bolesti. No, za svaki treba primijeniti odgovarajuću tehnologiju proizvodnje posebice kada govorimo o sjetvi: rok sjetve, gustoća sklopa i zaštita usjeva od korova", ističe voditeljica ratarstva tvrtke Fanon d.o.o.

Ključno je udruživanje ratara

Potencijal za proizvodnju sirovine trebalo bi se temeljiti, naglašava Križnjak, na potrebama tržišta i to je sigurno jedan od smjerova kojim bi vrijednosti poljoprivredne proizvodnje mogle i trebale rasti.

Dodaje da u proizvodnji postoji prostor za povećanjem proizvodnje i konkurentnosti, a to potvrđuju rezultati najboljih proizvođača, onih koji su napravili iskorak u svojoj proizvodnji primjenjujući vrhunsku tehnologiju i znanja. 

Ratarski dan bio je prilika za razmjenu iskustava među ratarima (Foto: Fanon)

"Razmjenom znanja, tehnološkom pomoći i kooperacijom možemo očekivati da bi najbolji proizvođači dugoročno mogli pozitivno utjecati na ostale", poručila je rekavši da bi time mogli podići prosječne rezultate kao i zasijane površine.

Sve to, dodaje, postiže se kroz edukacije i razmjene iskustava. "Tu se vodimo mišlju i dobro je istu usaditi ratarima, kako nije dovoljno individualizirati svoj rad, ne dijeleći pritom dostignuća, pothvate i znanja ili pak ista ne usvajati", ističe ona.

I za kraj, poručila je ratarima da se trebaju povezivati, učiti i podučavati. "Rasti uz biljke put je prema cilju. Osobni rast postižemo onda kada smo sposobni učiti i dijeliti svoja znanja", zaključila je.  


Fotoprilog


Tagovi

Proizvodnja suncokreta Fanon Miloš Krstić Miljenka Križnjak Ratarstvo


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pohvaliti se, ili se ne pohvaliti - pitanje je sad! Eci-peci-pec.... Stalo na onom prvom :) Daklem - kroz ova vrata je prolazio naš Baby Lasagna, divna osoba koju bi svatko poželio za sina, brata ili nešto treće. Bilo vama smiješno ili ne,... Više [+]