Proizvodnja soje u ekološkom sustavu proizvodnje

Soja je vrlo dobra za ljudsku i životinjsku ishranu zbog visokog sadržaja bjelančevina (40%) i ulja (20%). Zdrava je sirovina za visoko vrijedne namirnice. Ima pozitivnu bilancu dušika (mahunarka, simbiotsko vezanje dušika - kvržične bakterije). Primjenjuje se na razne načine.

Sorte

Najbolje je odabrati domaće sorte soje, primjerice Poljoprivrednog instituta u Osijeku a to su:

• 0 skupina zriobe: Una, Kaja, Iva, Nada, Kuna, Sava
• I skupina zriobe: Ilova, Podravka 95, Ika, Lika, Tisa, Drina

Nakon višegodišnjeg uzgoja soje na različitim ekološkim gospodarstvima, napose na području 5 Slavonsko-baranjskih županija uvidjelo se da je sorta IKA davala najbolje rezultate kada se uzme u obzir kvalitativni sastav i iskoristivost nakon prerade u različite gotove proizvode.

Plodored

Soja je biljka koja je posebice poželjna u plodoredu gdje ima puno žitarica. Dobar je predusjev jer poboljšava strukturu tla, povećava sadržaj dušika i dr. Nakon soje sljedeću kulturu treba manje gnojiti.

Zahtjevi prema klimi i tlu

Zahtjeva klimu sličnu kao i kukuruz, pri čemu je bitna toplina. Također je bitno da ima vlage kako bi vegetacija bila duža, a time i prinos veći. Ukoliko u periodu cvatnje nedostaje vlage tada će i prinos biti značajno smanjen. Poželjno je duboko, ne podvodno tlo, iznad 5 pH.

Gnojidba

NE - unositi gnojnicu i svježi stajnjak (male su potrebe soje za dušikom)
DA - srednje količine gnojiva (10-15 tona) komposta ili 15-20 tona kompostiranog stajskoga gnoja koji treba zaorati ili zatanjurati. Ukolioko gnojidbu radimo sa kupovnim gnojivima tada bi okvirno na tlo trebalo u osnovnoj gnojidbi unijeti u tlo oko 300 kg BIOSOLA, CONDITA ili BIOILSE te u prihrani zajedno s drugim zagrtanjem ili kultivacijom oko 100 kg gore navedenih dušičnih eko gnojiva.

Obrada tla

Sjetvenu posteljicu treba dobro obraditi, fino usitniti i poravnati sjetvospremačem ili rotodrljačom. To je vrlo bitno da bi pri žetvi kombajn pokupio i one najniže mahune, jer za to tlo treba biti ravno i dobro pripremljeno.

Sjetva

Optimalan rok je kada temperatura tla dosegne iznad 10°C, tj. oko 15.-30. travnja.

Količina sjemena

• Cilj sjetve je sklop 50-70 izniklih biljaka/m2, a to je oko 100-130 kg/ha (sijačica). Dok se eko uzgojem ne oporavi tlo, treba sjeme inokulirati sa specifičnim bakterijama ili nabaviti inokulirano sjeme.

Tehnika sjetve

• Sije se na dubinu oko 3 cm. Međuredna širina prilagođava se strojevima radi kultiviranja. Optimalna je sjetva u trake (10 cm) po dva reda 60-70 cm. Ukoiko imamo jako čista tla, tada sjetvu možemo obaviti i uskoredno žitnim sijačicama.

Iz dugogodišnjih iskustava sigurnija je širokoredna sjetva jer u slučaju napada korova uvijek možemo reagirati.

Reguliranje korova

Korov treba uništiti prije sjetve s predsjetvenim pripremama tla. Nakon sjetve kultivirati usijev ili prijeći sa štriglom 1-2 puta, ali samo do visine usijeva od 30 cm. Operacije su sljedeće: 4 tjedna prije sjetve orati, 2 tjedna prije sjetve podrljati, pustiti korov da krene, te tik prije sjetve dopunskom obradom uništiti korov.

Zaštita

Ukoliko dođe do napada bolesti poput peronospore ili sklerotinia (formiranje mahuna) možemo djelovati s ekološkim preparatima poput kalijevoga sapuna i sa bordoškom juhom.
Ukoliko dođe do napada insekata ili grinja možemo upotrijebiti kalijev sapun, BT preparate poput Baturada i dr.

Žetva

Krajem 9. ili početkom 10. mjeseca, tj. kada otpadnu svi listovi. Kombajn podesiti nisko. Sušiti odmah nakon žetve (najviše do temperature 40°C) na vlagu od 13%.

Autor: Ivan Miličević, Mag.ing.agr.