Pretraga tekstova
Otvaranje poduzetničke zone
Dana 9. travnja 2009. u Slatini bilo je svečano otvaranje poduzetničke zone Trnovača. Goste je pozdravio gradonačelnik grada Slatine (prof. Roštaš), a pridružili su se i ostali važni dužnosnici iz županije i ministarstva.
Poduzetnička zona „Trnovača“ u Slatini financirana je sredstvima Europske unije iz programa PHARE 2005. putem Ministarstva financija, sredstvima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i grada Slatine, uz stručnu potporu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Miscanthus je sorta trstike, koja je u Europu (Dansku) došla 1924. godine. Otporna je na mraz i niske temperature i može se saditi do 700 m nadmorske visine. Sadi se iz presadnica na zemljištu koje nije prvoklasno (odnosno nije pogodno za ratarske usjeve).
Planira se krenuti sa laboratorijem, posaditi sadnice te bi rezultati bili vidljivi za nekih godinu dana. Iz jednog hektara ove biljke može se dobiti oko 10 tisuća litara sintetskog biogoriva.
Prema propisima EU Hrvatska do 2010. godine mora koristiti 5,75 % bio dizela od ukupne potrošnje dizelskih goriva, što znači oko 150.000 tona godišnje.
Na 24 ha (koje trenutno posjeduje grad Slatina), vrijednosti 12,3 milijuna kuna zona je završena u prosincu 2008.godine.
U proizvodnju namjerava se uložiti još oko 4 milijuna eura i otvoriti oko 200 radnih mjesta.
Autor: Mirjana Rastija
Izvori
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !