• Tradicija šećerne repe
  • 07.11.2013. 08:40

Problema ima - ali uvijek se sije

Vegetacijska 2013. bila je izuzetno nepovoljna godina za ratarske kulture, što se odrazilo i na manje prinose i postotak šećera u repi

  • 1.255
  • 176
  • 0

Hrvatski ratari se nadaju da će naše šećerane, ali i oni kao proizvođači opstati u toj proizvodnji. Šećerna repa je i dalje tradicija u mnogim krajevima Slavonije i Baranje. Vegetacijska 2013. godina je bila izuzetno nepovoljna za ratarske kulture, što se odrazilo i na manje prinose i postotak šećera u repi. Prosječni prinosi su oko 51 do 52 tone po hektaru, a digestija 14,5 posto.

Miroslav Kokić iz Marjančaca

Što se tiče ugovaranja sjetve za sljedeću godinu, najavljeno je da će otkupna cijena repe biti niža od ovogodišnjih 340 kuna i iznosit će 300 kuna za tonu na bazi digestije od 16 posto. Ratari pokušavaju smanjiti troškove i povećati proizvodnju kako bi ostvarili što veću zaradu. Inače, otkupna cijena repe u EU iznosi 30-ak eura, što znači da će naše šećerane plaćati iznadprosječnu cijenu, no u isto vrijeme - njihovu kuknjavu u upravama šećerana ne treba slušati. Oni sigurno imaju manje troškove u proizvodnji, a i bar trostruko manje plaćaju zaposlenike, tako da tu sigurno ima mjesta za tu razliku u cijeni. No, treba napomenuti i to kako su u europskim zemljama mnogo veći prinosi.

Ako povećamo prinose na 70 i više tona po hektaru, a istodobno podignemo kvalitetu repe i povećamo digestiju, proizvođači će uz cijenu od 300 kuna moći još bolje zaraditi. Napominje se kako je u posljednjih godinu dana znatno pala cijena šećera, za čak 100 eura po toni, a otkupna cijena repe uvijek se veže uz cijenu šećera. Repa je ove godine u relativno dobrom stanju, pa se očekuje mnogo bolja godina i u financijskom dijelu. Treba podsjetiti kako hrvatske šećerane imaju pravo proizvesti 193 tisuće tona.

Vladimir Andračić iz Miholjačkog Poreča

Vladimira Andračića posjetili smo u njegovu dvorištu u Miholjačkom Poreču. Na 15 hektara imao je šećerne repe i kao gotovo svi iz ovoga kraja, radio je za virovitičku šećeranu, uglavnom s KWS sortama. Dorađene su EPD tehnologijom i imaju vrlo rano klijanje, snažno nicanje i vrlo jaki početni porast te vrlo visoku tolerantnost na Rhizomaniu i Cercosporu. To su repe s vrlo visokim prinosom šećera, a visok prinos korijena i vrlo visoke digestije vesele proizvođače. Optimalne rezultate daje u ranim i srednjim rokovima vađenja a pogodne su za sjetvu na svim proizvodnim površinama.

KWS u području dorade sjemena ima razvijenu novu inovativnu metodu : EPD Metodu (Early Plant Development). Ova nova metoda smanjuje probleme kod klijanja, poljskog nicanja, razvoja klice u ranim stadijima te omogučuje ujednačen i ravnomjeran sklop. Šećerna repa ima bolji porast i smanjuje se period od sjetve do nicanja. Upravo u toj fazi, niz negativnih faktora utječe na klicu šećerne repe, to su mraz/hladnoća, oborine, pokorica. Kad šećerna repa koja uz ovu tehnologiju ranije i ujednačeno niče, pojednostavljuje se i olakšava borba protiv korova. Smanjuje se rizik i od fitotoksičnog djelovanja pesticida. Također, omogućava se brzo zatvaranje redova i pošto biljke ujednačeno niču - i korijen je ujednačen, a smanjuju se i gubici u vađenju. S jednim brzim i ujednačenim nicanjem, šanse za postizanje većih prinosa su daleko veće.

Zoltan Pinkert

U trenutku sjetve pšenice u Baranji, kod Belog Manastira razgovarali smo i sa Zoltanom Pinkertom iz Suze. Repu je tada još vadio. "Imali smo i nešto presijavanja. Dugo smo čekali sa sjetvom. A čak smo 15 hektara presijali pa sam ja i zadnji što se tiče vađenja", priča Zolika. "Radimo za Viro d.d." dodaje i priča da ima sve sorte koje nude u šećeranama. KWS, Sesvanderhave i Syngenta su one koje su zastupljene i na repištima Pinkertovih.

Syngentine šećerne repe odlikuju se brzom akumulacijom šećera i visokim prinosom korijena. Zbog trostruke tolerantnosti na najvažnije bolesti Rhizomaniju, Rizoktoniju i Cerkosporu ne gube na kvaliteti i količini šećera ni u najkasnijim rokovima vađenja, kako ističu u Syngenti. Sve sorte šećerne repe tretirane kombinacijom insekticida Cruiser (d.t. tiametoksam) i Force (teflutrin) - štite mlade biljke od buhača i napada žičnjaka, dok Cruiser dodatno pospješuje VIGOR efekt biljaka, ističu stručnjaci ove tvrtke.

Dudaš Jozef

Razgovarali smo i s Dudaš Jožefom koji je kooperant Fermoprometa, tako da i on radi za virovitičku šećeranu. Imao je dvije singentine i jednu KWS sortu. Polonio, Šandor i Protecta njegovi su bili izbori ove godine. Rezultati proizvodnje su prosječni a sada sve ovisi o naplati kod kooperacije. Protekta je šećernati tip i dobro podnosi sušu, radi se o repi koja je trostruko tolerantna (RZ - CR - RC), a pogodna je za ranije i kasnije rokove vađenja kada ima izrazito visoke digestije. Zbog manje glave korijena ima vrlo niski postotak nečistoća a prosječan urod u razdoblju od 2007. - 2011. godine iznosio je 82.37 t / ha uz digestiju od 16,21 %.

Kombajn Rope Ivice Tadijanova

Ivica Tadijanov iz Draža šećernu repu „radi“ direktno s osječkom šećeranom u posljednje dvije godine, a od sorti uzima od svake kuće po malo. Najviše je ipak Syngentine repe. "U proizvodnji repe sve napravim sam osim vađenja i korištenja Gebe. Inače je utovar stvar šećerane", ističe ovaj poznati baranjski ratar.

Duško Trstenjak inače radi za obje šećerane. I virovitičku i osječku. Od sortimenta ističe KWS, Strube i Sesvanderhave. U biti, od svega što nude šećerane, uzme pomalo. "Nešto radimo i preko Fermoprometa, a nešto i direktno. Nemamo razloga biti nezadovoljni ni suradnjom sa šećeranama, a ni cijenom, ali ove godine je problem digestija koja je od 14 do 14,50", kaže Trstenjak koji sije 150 hektara šećerne repe i očekuje oko tisuću vagona čiste repe. Koristi i za sebe svoj, a radi i uslužno s kombajnom Rope.


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Pročitaj više »

Tagovi

Repa Tadijanov Kokić Marjančaci Crusier Vigor KWS Sessvanderhave Case Steyr Traktor Farmal CVT Tier Agronom John Deere Valtra Fendt Rope Šećerna repa Tye


Autor

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.