Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šećerna repa
  • 01.10.2012.

Prinosi slatkog korijena manji i do 40 posto

U Sladorani namjeravaju u ovogodišnjoj kampanji preraditi oko 310.000 tona šečerne repe iz koje će proizvesti oko 45.000 tona šečera. Prošle godine u toj je šečerani prerađeno 450.000 tona šečerne repe.

  • 920
  • 138
  • 0

Velika suša, koja u Slavoniji, traje od proljetos i nastavlja se po svemu sudeći i u jesen, katastrofalne posljedice ostavila je na gotovo svim poljoprivrednim kulturama, a negativne posljedice izostanka padavina nisu tako mogle zaobići niti proizvođače šečerne repe.

Prinosi "slatkog korjena", na poljima više od 600 kooperanata županjske Sladorane gotovo su uslijed suše prepolovljeni te se prosječni prinos kreće oko 37 tona po hektaru, dok je primjerice, prošle godine, iznosio 52 tone šečerne repe po hektaru. Prema riječima Dražena Holmika iz Službe za plan i analizu Sladorane d.d. Županja, osim što su prinosi manji, šečerna repa lošija je i kvalitetom.

"Proljeće je bilo dobro i dok se repa nalazila u fazi nicanja vlage je bilo u dostatnim količinama. Međutim, od kraja svibnja započinje suša i problemi, te šečerna repa koju danas vadimo, po obliku, više sliči mrkvi jer se korjen izdužio u pokušaju da u dubljim slojevima dođe do bilo kakve vlage. Pored toga i slador je nešto viši od preporučenog - viši je od 16 posto, što opet nije dobro jer svi šečeri koji se nalaze u tih 16 posto nisu u cijelosti iskoristivi i tu dolazi do gubitka na kvaliteti", pojašnjava Holmik dodajući kako zbog tvrdoće tla, problemi postoje i kod vađenja repe koja se skida sa nešto više od 8.500 hektara poljoprivrednog tla.

U Sladorani namjeravaju u ovogodišnjoj, inače 66. kampanji prerade šečerne repe, preraditi oko 310.000 tona "slatkog korjena" iz kojega namjeravaju proizvesti oko 45.000 tona šečera. Prošle godine u toj je šečerani prerađeno 450.000 tona šečerne repe.

Holmik se osvrnuo i na još jedan problem, koji itekako smeta, ne samo županjskoj, već i preostale dvije hrvatske šečerane, a riječ je o privremenoj zabrani izvoza suncokreta, soje i šečerne repe iz Srbije, a koji je polovicom rujna donijela srbijanska Vlada. Naime, na području Srbije županjska Sladorana ugovorila je proizvodnju šečerne repe na površinama nešto manjim nego u Hrvatskoj, a sada ne može do te, prijeko joj potrebne repe.

"Nije nam cilj povrat novca od srbijanskih kooperanata čiju smo proizvodnju sufinancirali, nego isključivo isporuka šečerne repe kako bi je mogli preraditi", kaže Holmik napominjući kako od sljedeće godine, zbog ulaska u EU, hrvatske šećerane ulaze u režim proizvodnih, umjesto izvoznih kvota, a koje će im ograničiti proizvodnju šećera na sveukupno 193 tisuće tona, što znači da će županjska Sladorana u slučaju ravnomjerne raspoređenosti te kvote na sve tri hrvatske šečerane, nagodinu moći proizvesti samo 64.000 tona šećera.

Još uvijek međutim nije dogovorena raspodjela među hrvatskm šečeranama, napominje Holmik dodajući kako je Sladorana, koja inače posluje u sastavu županjskog Vire, u tehnološkom i svakom drugom smislu potpuno spremna za ulazak u EU.

Autor: Alen Kuns


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]

Tagovi

Šečerna repa Sladorana Viro Dražen Holmik Šečer Ratarstvo Srbija


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.