Prisustvo cikade uočava se od svibnja do prosinca. Topla i duga jesen pogoduje pojavi i razvoju ovih štetnika.
Zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima, ove godine sve je uranilo - proljetna sjetva, ubiranje plodova, žetva pa se uranilo i s jesenskom sjetvom. Mnogi poljoprivredni proizvođači su sjetvu strnih žitarica započeli već u prvim danima listopada i čak je završili do polovice tog mjeseca što nije čest slučaj u praksi.
Vremenski uvjeti su bili idealni, na parcelama gdje je pretkultura bila kukuruz ranije se obavljala žetva pa se i sama priprema zemljišta mogla ranije obaviti, tako da mnogi ratari nisu imali strpljenja. Tamo gdje je pretkultura bila soja nije bilo rane sjetve, već je ona na tim parcelama obavljena u optimalnim rokovima ili se malo kasnilo.
Tamo gdje je sjetva pšenice bila preuranjena, usjevi se nalaze u fazi dva, tri i više listova. Njih bi sada trebalo pregledati, imajući u vidu da je prije ovih niskih temperatura bilo i visokih za ovo doba godine što je pogodovalo razvoju i pojavi određenih štetnika, a toplo vrijeme uvjetovalo je ubrzan rast i razvoj ozimih kultura.
Pri obilasku pojedinih parcela uočeno je prisustvo cikade (Psammotettix alienus) koja je inače vektor virusa patuljavosti pšenice (WDV) koji je posljednjih godina prisutan kod nas i u regiji i koji znatno reducira prinos pšenice. Upravo je pojava ovog virusa posljedica ranih rokova sjetve čiji su simptomi uočljivi tijekom vegetacije.
Prisustvo cikade uočava se od svibnja do prosinca. Topla i duga jesen pogoduje pojavi i razvoju štetnika. Virus patuljavosti pšenice se isključivo prenosi letom štetnika, a nikako sjemenom, biljnim sokovima, zemljištem ili na neki drugi način.
Cikada prezimljava u stadiju jajeta u biljnom tkivu, a imago se javlja u svibnju i ima dvije do četiri generacije godišnje. Tijekom ljeta boravi i hrani se na drugim usjevima, na nezaoranim žetvenim ostacima ili korovu, a u jesen prelazi na tek iznikle i sočne listove strnih žitarica. Prirodni domaćin ovog virusa je: pšenica, raž, ječam, kukuruz i mnogobrojni korovi iz porodice trava (Poaceae).
Pšenica i druge strne kulture posijane u vrlo ranim rokovima su podložne napadu, a suho i toplo vrijeme tijekom nicanja ovih kultura pogoduju razvoju i pojavi ovog štetnika. Zaraza izazvana u prvim razvojnim fazama pšenice je destruktivna za usjev.
Parcele na kojima je pšenica samonikla, gdje je sjeme zaostalo od žetve, često je izvor virusa. I to je jedan od ključnih razloga što se stalno apelira i preporučuje da se sjetva obavi isključivo deklariranim sjemenom.
Merkantilno sjeme je izgledalo dobro i naočigled zdravo, što ne mora značiti, a to će se pokazati u vegetaciji. Takav usjev ne bi trebao isključiti niti jedan fungicidni tretman.
Samonikli usjevi pšenice te korovske biljke u blizini parcela uzgajanog usjeva su spona za nastanak infekcije, zato je preporuka da se dijelovi kraj parcela drže čistim i urednim. Ukoliko su biljke na kojima su se prethodno hranile cikade bile zaražene virusom patuljavosti pšenice, one su infektivne cijeli svoj životni vijek. Osim imaga, i ličinka ovog kukca je vektor virusa.
Primarne infekcije se javljaju i ostvaruju u jesen kada virus prenosi odrastao insekt imago, a također se ostvaruju i sekundarne zaraze koje se događaju u proljeće kada su vektori ličinke koje se hrane zaraženim biljkama.
Simptomi su primjetni tek u proljeće, najranije u ožujku, u vidu propadanja busova i zaostajanju biljke u porastu zbog čega je virus i dobio ime. Kako vegetacija odmiče, oni su sve uočljiviji u obliku manjih, a kasnije većih, žutih oaza ili traka na parceli s odumrlim tkivom. Žućenje je posljedica kretanja i hranidbe cikada na parceli. Zaražene biljke su sterilne, ne klasaju ili daju kratke klasove s malim brojem zrna.
Žuta patuljavost ječma, virus koji napada i pšenicu, zob, raž, kukuruz
Bilo bi dobro pregledati sve parcele zasijane pšenicom, naročito gdje je sjetva obavljena rano, a i parcele gdje pšenica tek niče da se točno utvrdi prisustvo ovog štetnika i njegova brojnost. Smatra se da je ekonomski prag štetnosti 5 jedinki cikada na 1 m2, što podrazumijeva primjenu insekticida.
Kako su prijenosnici virusa, njihovo pravovremeno suzbijanje je od velike važnosti jer upravo infekcija u početnim fazama je kobna za usjev. Preparati koji su na bazi aktivne tvari deltametrin i lambda-cihalotrin uspješno suzbijaju ovog štetnika u dozama koje navodi proizvođač na uputstvu preparata.
Preporuka ratarima su preventivne mjere, to podrazumijeva pomicanje rokova sjetve u optimalne kako bi nicanje pšenice bilo odloženo za kasnije, čime bi se izbjegao prelazak cikade na tek iznikle biljke.
Tagovi
Autorica
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Direktna sjetva ili sjetva u u postrne usjeve također pogoduje razvoju raznih štetnika kao npr cikada,kukuruznog moljca idr.To stručnjaci ne vole spominjati,kao niti probleme sa miševima u tim usjevima.Što se kaže na mostu dobiješ,na ćupriji izgubiš.