Prihrana ozimih žitarica

Za mineralizaciju organske tvari iz koje bi se oslobodio dušik potrebna je nešto viša temperatura, tako da ozimi usjevi trenutno gladuju i zbog toga im treba čim prije prihrana mineralnim gnojivima s lakopristupačnim oblikom dušika.

Prvu prihranu treba obaviti u proljeće čim se osjeti da dolaze aktivne temperature koje omogućuju usvajanje dušika. To su temperature zraka ustaljene na 10ºC, a tlo dovoljno prosušeno da se može proći strojevima. Ozime usjeve kod kojih nije obavljena adekvatna jesenska gnojidba, NPK formulacijama valja prihraniti sa NPK 20-10-10 u količini 200 kg/ha. Na taj način će usjevi dobiti dušik potreban za ovu fazu razvoja te fosfor i kalij. Zbog slabo razvijenog korijena, koji se nalazi plitko, ozimim usjevima dobro će doći manja količina fosfora i kalija.

One ozime usjeve koji su posijani na tlima povoljnog vodozračnog režima i gdje je obavljena pravilna osnovna i predsjetvena gnojidba biti će dovoljno prihraniti dušičnim gnojivima. Prednost imaju gnojiva koja sadrže dušik u lakopristupačnom obliku, to je KAN koji sadrži 50% dušika u nitratnom, a 50% u amonijskom obliku. Dovoljna količina KAN-a u prvoj prihrani je 100 - 150 kg/ha. Za prvu prihranu možemo koristiti i UREU, ali samo ako se očekuju povoljne temperature (naglo zatopljenje) i to u količini 80 kg/ha.

Drugu prihranu treba obaviti 25-35 dana nakon prve. Tada se koristi 150-200 kg/ha KAN-a ili 100-120 kg/ha UREE. Osim navedenog, druga prihrana se može vezati uz zaštitu usjeva od bolesti i štetnika te se mogu koristiti tekuća gnojiva kao što je UAN u količini 50-80 l/ha ili 200 l/ha 20 postotne otopine UREE. Tako se u jednom prohodu obavi i prihrana i zaštita usjeva. Sve navedene količine potrebnog mineralnog gnojiva odnose se na primjenu u pšenici dok se za ostale ozime usjeve ta količina smanjuje za 20%.

Treća prihrana koristi se samo kod pšenice. Ova prihrana utječe na kvalitetu pšenice dok na povećanje prinosa, nema značajnijeg utjecaja. Treća prihrana se obavlja u početku klasanja i trebala bi se obavljati folijarno jer u ovoj fazi ima puno zelene mase, a hranjiva primijenjena preko lista biljka može odmah koristiti. Kruta mineralna gnojiva primijenjena u fazi klasanja rijetko mogu dati dobre rezultate jer nedostaje vlage u tlu koja bi otopila mineralna gnojiva kako bi ih korijen biljke mogao usvojiti. Ova prihrana obavlja se sa 150 l/ha 20 postotne otopine UREE, vodeći brigu da se primjenjuje otopina pripremljena dan ranije kako bi dostigla temperaturu zraka potrebnu radi izbjegavanja efekta šoka, na biljkama vidljivog kao opržotine.

Foto: depositphotos.com, @sauletas