Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kukuruz
  • 15.06.2010.

Presijavanje kukuruza

Svako polje kukuruza nakon nicanja treba pregledati i utvrditi ostvarene sklopove. U slučaju vrlo rijetkih sklopova treba donijeti odluku o tome da li presijavati kukuruz ili ne

  • 2.899
  • 121
  • 0

Uzroci rijetkog sklopa

Glavni čimbenik u proizvodnji prinosa kukuruza je ostvarenje optimalnih (željenih) gustoća sklopa. Domaći proizvođači često se susreću s problemom suboptimalnih (rijetkih) gustoća sklopa zbog nepovoljnih vanjskih uvjeta u razdoblju od sjetve do nicanja, poput napada zemljišnih štetnika (prvenstveno žičnjaka), ptica (vrana, fazana), loših vremenskih prilika (torencijalne kiše koje formiraju pokoricu) ili loše kvalitete sjemena (niski Cold-test) u ranim rokovima sjetve. Nadalje, vanjski stresovi, poput poplave, kasnog mraza ili tuče, mogu i nakon
nicanja znatno oštetiti ili čak u potpunosti uništiti usjev kukuruza.

U većini slučajeva samo jedan od navedenih stresova dovoljan je da se u širokoj proizvodnji ostvare gustoće sklopa znatno niže od optimalnih (željenih) za namjensku proizvodnju određenog hibrida pa se posljedično svake godine u Hrvatskoj određeni dio površina mora presijavati.

Međutim, ne postoje definirani pragovi odluke za presijavanje kukuruza pa domaći proizvođači tu odluku donose na temelju osobne prosudbe. Rezultati stranih istraživanja ukazuju na to da prag odluke za presijavanje kukuruza ovisi o vrijednostima optimalne (željene) i ostvarene gustoće sklopa, distribuciji biljaka u usjevu, očekivanom datumu presijavanja, troškovima pri presijavanju, očekivanom prinosu u optimalnoj i reduciranoj gustoći sklopa, te tržišnoj cijeni kukuruza.

Izračun sklopa i izbor hibrida pri presijavanju

Proizvođači kukuruza trebaju znati kolika im je ostvarena gustoća sklopa nakon nicanja. To se može jednostavno utvrditi brojanjem biljaka na određenoj dužini sjetvenog reda na nekoliko mjesta (barem pet) unutar usjeva odnosno parcele. Ako su sjetveni redovi na razmaku od 70 cm, treba uzeti 14,3 m dužine reda i prebrojati sve biljke.

Dobiveni broj predstavlja ujedno broj biljaka na hektar u tisućama. Ako se, primjerice, izbroji 65 biljaka na 14,3 m duljine, to znači da na hektaru ima 65.000 biljaka. Ako se brojanjem usjeva utvrdi da je gustoća sklopa upola i više manja od preporučene, tada proizvođač mora ozbiljno razmišljati o mogućnosti presijavanja kukuruza. Zbog karakteristika i duljine vegetacijske sezone u našim klimatskim uvjetima pri presijavanju se koriste hibridi kraće vegetacije. Stoga posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom
izboru hibrida za određenu namjensku proizvodnju u danim agro-ekološkim uvjetima. U svakom slučaju, uzgajani hibrid mora dostići stadij fiziološke, odnosno tehnološke zrelosti prije 15. listopada kada se mogu najranije očekivati prvi jesenski mrazevi. Tako, primjerice, u istočnoj Slavoniji pri presijavanju do 1. lipnja mogu sigurno dozoriti hibridi vegetacijske skupine FAO 300, a pri kasnijem presijavanju hibridi FAO skupine 200 i 100.

Predsjetvena priprema tla prije presijavanja može imati značajan utjecaj na nicanje usjeva, ali i pojavu korovne zajednice. U slučaju da je pri sjetvi u prvim (optimalnim) rokovima prije sjetve ili nicanja bio primijenjen zemljišni herbicid na površinu tla, tada predsjetvenu pripremu tla treba obaviti što je pliće moguće ili čak u potpunosti izostaviti i obaviti direktnu sjetvu kukuruza. To je važno jer se ponovnom predsjetvenom pripremom tla za presijavanje usjeva na površinu iznose slojevi tla iz veće dubine u kojima nema primijenjenog herbicida. Iz tih dubljih slojeva tla koji su tom ponovnom predsjetvenom pripremom sada dospjeli bliže površini mogu slobodno klijati i nicati korovi, što znači da primijenjeni herbicid praktički neće imati nikakav učinak.

Preporuke

Rezultati preliminarnih istraživanja provedenih na Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokazuju da se sjetvom hibrida kraće vegetacijske skupine dozrijevanja do druge dekade svibnja ostvaruju značajno veći prinosi zrna, klipa i cijele biljke od onih pri osjetno reduciranim (50 posto i više) sklopovima hibrida kukuruza pune vegetacije posijanih unutar optimalnih rokova sjetve. Međutim, sjetvom iza 1. lipnja postižu se
niži prinosi zrna od onih u odnosu na vrlo reducirane sklopove hibrida posijanih unutar optimalnih rokova sjetve. To upućuje na zaključak da se u kasnijim rokovima sjetve (iza 1. lipnja) u pravilu ne isplati presijavati jako reducirane sklopove kukuruza u agroekološkim uvjetima središnje Hrvatske.

Autor: Prof. dr. sc. Zlatko Svečnjak


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Ratarstvo Kukuruz Presijavanje Hibrid Prinosi


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB