Pregovori o pšenici roda 2011.

Ranije no dosad, skoro deset mjeseci prije iduće žetve te uoči jesenske sjetve koja počinje u prvim danima listopada, seljaci, njihova koordinacija za pet slavonskih županija, prekjučer su, na sastanku s predstavnicima Žitozajednice u Slavonskom Brodu, započeli pregovore o pšenici roda 2011.

Ispred Žitozajednice, udruženja mlinarsko-pekarske industrije, čije članice čine više od 80 posto hrvatskog tržišta brašnom, kruhom i pecivom, s proizvođačima je prvu rundu pregovora održala direktorica Nada Barišić, dok se s druge strane stola našao četverac - Matija Brlošić, Tomo Pokrovac, Vinko Pipić i Josip Zmaić. Prema Brlošićevim riječima, Žitozajednica je, vezano uz sjetvu, pokazala interes i potrebu za sijanjem kvalitetnijih sorti pšenice.
- Mnogo je pšenice pa se ona miksa, što je podvučeno kao problem jer njihova proizvodnja zahtijeva specifična tržišta brašna. No, sortiment se ne može mijenjati preko noći, a i (uvelike) ga diktiraju proizvođači sjemena. Uz to, rekli smo Žitozajednici da je 2010. obilježila lošija pšenica jer je to bila specifična godina. Ne bježimo od potrebe sijanja kvalitetnijih sorti, još ima vremena za odabir sortimenta, no uz potporu drugih čimbenika iz tog lanca pa se mogla čuti spremnost druge strane da pomogne u tehnološkom smislu oko gnojidbe i dr., i jučer su održali sastanak u Zagrebu s predstavnicima Ine Kutina jer moramo znati troškove sjetve te da se sagledaju mogućnosti smanjenja cijena gnojiva - izjavio je Brlošić.

On je postavio pitanje može li RH prihvatiti i ima li tržište za proizvodnju milijun tona pšenice koju domaći proizvođači mogu ostvariti ili “nam je interes i dalje ostati na oko 500.000 tona zrna”.

Ne žele plaćati primjesu isto kao pšenicu

Proizvođači i otkupljivači analizirali su i nedavno izmijenjeni Pravilnik o kvaliteti žitarica, za koji je Žitozajednica stava, kaže Brlošić, da se njime stimulira proizvodnja lošije pšenice jer izjednačuje dobro i loše žito. Žitozajednica predlaže da se on ponovno razmotri i donese pravilnik kojim bi se stimulirala kvalitetna pšenica, uz višu cijenu. Otkupljivači drže da je sadašnji Pravilnik po mnogo čemu neprimjenjiv u praksi. “Neprihvatljivo im je primjesu plaćati isto kao i pravu pšenicu”, kaže Brlošić, dodajući da će seljačka strana razmotriti stavove i zahtjeve Žitozajednice oko aktualnog i eventualnog novog pravilnika.

Autor: S.Župan