Žetva je još daleko, ali je pravo vrijeme da se počne pregovarati o cijeni pšenice
Pšenice je, zbog loše otkupne cijene, posijano manje nego prošlih godina, no i ovo što je posijano, kažu ratari - ne obećava puno, zbog iznimno toplog vremena koje nikako ne pogoduje razvoju ove žitarice. Drugi problem je što je velik broj ratara zbog nedostatka novca, a i skupog gnojiva, odlučio sijati bez osnovne gnojidbe.
Iako je žetva na prvi pogled daleko, doći će brzo i opet uhvatiti ratare nespremne. Cijenu koju će otkupljivači ponuditi za njihovu pšenicu, znati će tek kad ju spreme u tuđe silose, a tada je dobru cijenu teško postići. Koja je realna cijena pšenice roda 2014. godine, nitko ne može u ovom trenutku znati, ali jedno je sigurno. Nitko neće moći pričati kako će pšenice biti i previše te da nikom neće trebati. Ratari već sad očekuju osjetno veću cijenu od prošlogodišnje, a opet, moguće je da ni takva cijena neće pokriti sve troškove, jer i pšenice će biti dosta manje. Od nepovoljnih vremenskih uvjeta do cjenovne elementarne nepogode i nedostatka gnojiva, sve je to pogodilo ratare.
Burza je osnovana i priča se da su potrebne određene količine pšenice za izvoz, međutim nitko se ne usudi, bar ne ove godine, prodati svoju robu nepoznatom kupcu, jer nije nepoznanica da su mnogi ostali i bez novca i bez svoje robe. Problema je previše i treba se na vrijeme znati koje su količine potrebne za vlastitu potrošnju, a koliko bi se moglo izvesti jer je pšenica tražena na svjetskom tržištu. Nažalost, kod nas se čak ni ne zna tko donosi cijenu pšenice i ostalih proizvoda, jer to je jedna od najvećih tajni u poljoprivredi. Kao i prošle godine kada se nije znalo na osnovu čega je ponuđena najmanja cijena pšenice u svijetu od 1.05kn (i to samo na papiru, jer kad se odbiju svi razni izmišljeni troškovi dobije se 90lp u prosjeku), i ove će godine do zadnjeg dana to biti velika misterija. To bi bilo i prihvatljivo da imamo niske inpute, ali uz činjenicu da smo u vrhu po skupoj proizvodnji, a zbog toga su nam i prinosi nešto niži, jer ne možemo uz takvu cijenu opstati.
Konačno je vrijeme da se nešto počne mijenjati, jer ovako očito ne ide, svaki ratar sam za sebe ne može tražiti kupca i dogovarati cijenu. Na ratarima je da proizvedu, a one priče da poljoprivrednik mora biti i poduzetnik i trgovac i stručnjak za marketing su nemoguće. Ali da bi se trebali udružiti i imati ljude koji će se baviti takvim poslovima, stoji. Opet, teško izvedivo u praksi, bar za sada.
Foto: depositphotos.com, Nick Freund
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
Hrvatska nema preradu, niti želi povećati robne zalihe - kamo sa pšenicom?
Prijeti toplinski stres: Zašto je sada pravo vrijeme za jačanje usjeva?
Ante Rogić: Pivarski ječam i postrna soja uspješna su kombinacija za veće prihode
Medić: Kako sam efikasno povećao postotak humusa i do pet posto?
Prijeti toplinski stres: Zašto je sada pravo vrijeme za jačanje usjeva?
SelectiS Dan polja: Izdvojene visokoprinosne sorte pšenice i ječma za 2025.
Zašto su mlade biljke soje i suncokreta svjetlije zelene boje, a kukuruz negdje i ljubičast?
Miodrag Stanković: Svaki proizvođač imat će svog KWS savjetnika
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+]
