Prije sjetve ili sadnje okopavina u tlo se unose manje količine fosfora i kalija, a veće količine dušika, pojašnjavaju iz Petrokemije.
Poljoprivredne kulture koje sijemo ili sadimo na šire međuredne razmake u proljetnom razdoblju ubrajamo u okopavine. Najznačajnije su kukuruz, šećerna repa, soja, suncokret i krumpir.
Kako napominju stručnjaci iz Petrokemije, njihove potrebe za hranivima prvenstveno ovise o kemijskoj analizi tla, potrebi biljaka za pojedinim hranivom, gnojidbi pretkulture i planiranim prinosima.
"U gnojidbi okopavina veće količine osnovnih hranjivih tvari, fosfor i kalij, unosimo zajedno s osnovnom obradom tla u jesen dok prije sjetve ili sadnje unosimo manje količine fosfora i kalija, a veće količine dušika", pojašnjavaju.
Naime, predsjetvena i startna gnojidba se preporučuju kod sjetve, odnosno sadnje poljoprivrednih kultura u hladna, vlažna i tla niske plodnosti, kako bi biljke u ranom porastu imale dovoljno hranjivih tvari u neposrednoj blizini korijena.
"Od hraniva, dušik i fosfor su značajni elementi ishrane biljaka u predsjetvenoj i startnoj gnojidbi", ističu iz Petrokemije pojasnivši da je kalij bitan za teža i hladna tla, koja ga čvrsto vežu (fiksiraju) ili za ona lagana i pjeskovita. Ondje pak može doći do njegova gubitka tijekom jeseni ili zime.
U ranom porastu usjeva dovoljna raspoloživost dušika u otopini tla povoljno utječe na njihov brzi rast i razvoj tijekom vegetacije, ranije sazrijevanje i veći prinos. "Dostupan fosfor u sjetvenom sloju tla proljetnih usjeva osigurava nerazvijenom korijenu mladih biljaka njegov rast i razvoj, posebice u hladnim, nepropusnim i tlima kisele reakcije", napominju iz ove tvrtke.
Kako kažu, predsjetvena gnojidba ili gnojidba prije sadnje okopavina obavlja se u rano proljetnom razdoblju prilikom zatvaranja zimske brazde. "Njome se unosi veći udio dušika i manji udio fosfora i kalija od ukupnih potreba u fertilizaciji okopavina", dodaju.
Od mineralnih kompleksnih gnojiva primjenjuju se formulacije s približno jednakim udjelom biljnih hraniva, dušika, fosfora i kalija, kao što je formulacija NPK 15-15-15 u količini 200-250 kg/ha.
"Ako su ukupne količine fosfora i kalija, te manje količine dušika unesene u osnovnoj gnojidbi okopavina tijekom jeseni, u predsjetvenoj se mogu unijeti preostale ukupne potrebe okopavina za dušikom", napominju.
Prije pripreme tla za sjetvu, ističu dalje, unose se dušična gnojiva u amidnom ili amonijskom obliku, kao što je UREA ili Amonijev sulfat 21 N + 24 S jer nema opasnosti od gubitka dušika ispiranjem i isparavanjem, i takav oblik ovog elementa je produženog djelovanja te može izostati prihrana.
"Predsjetvenom gnojidbom se mogu unijeti dušična gnojiva sporijeg djelovanja UREA N 46 u količini 100-150 kg/ha ili Amonijev sulfat 21 N + 24 S u količini 200-250 kg/ha", dodaju.
Međutim, upozoravaju, navedena dušična gnojiva se ne primjenjuju u usjevima soje gdje je sjeme inokulirano bakterijama koje vežu dušik iz zraka. "Na nagnutim i lakše propusnim tlima, gdje postoji opasnost iznošenja i ispiranja dušika, potrebno je primijeniti dušičnu gnojidbu u predsjetvenoj gnojidbi tla i u prihrani", napominju.
U startnoj gnojidbi unose se manje količine NPK gnojiva, s približno jednakim udjelom hraniva, u neposrednoj blizini sjemena kod sjetve ili korijena (gomolja) kod sadnje, kako bi se osigurala dobra raspoloživost hranjivih tvari u najranijem porastu i razvoju biljaka.
Gnojiva se njome unose deponatorima na sijačicama u trake, tako da su granule položene u tlo 5-10 centimetara sa strane i ispod sjemena. "U startnoj gnojidbi može se primijeniti formulacija gnojiva NPK 15-15-15 u količini 100-150 kg/ha", savjetuju iz Petrokemije.
Kako zaključuju, predsjetvena i startna gnojidba ne smije se zamijeniti s onom osnovnom jer njome unosimo manje količine potrebnih hraniva za rast i razvoj biljke, te oslanjanje samo na predsjetvenu ili startnu bez osnovne možemo očekivati i manji prinos kultura.
Za više informacija obratite se ovoj tvrtki na jedan od niže navedenih kontakata ili na besplatni broj telefona 0800 647 647.
Tagovi
Autorica
Partner
Petrokemija d.d. tvornica gnojiva
Aleja Vukovar 4,
44320 Kutina,
Hrvatska
e-mail: prodaja@petrokemija.hr
web: http://www.petrokemija.hr
Nikola Jurisic
prije 2 godine
Ma, ekoloska proizvodnja je buducnost.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Diletanti koji to propagiraju neka prošeću po Hrvatskoj ! BEZ ORANJA ne može se usitniti ILOVAČA ili CRNICA u Posavini gdje mali poljoprivrednik zna kako to izgleda , ne može se potaći truljenje žetvenih ostataka ili biljaka koje sijemo radi zelene gnojidbe radi povećanaj humusa itd ! ISTO bez ORANJA ne možemo akumulirati vodu u zemlju koje ima sve manje , a pogotovo u ljetnim sušnim godinama !
Marko Denačić
prije 2 godine
Mislim da ni sami ne znaju (oni koji su pisali prijedlog pravilnika) kako bi trebala izgledati konzervacijska obrada. -neki tumače bez oranja. -neki direktna sjetva. -neki da treba biti određen postotak pokrivenosti tla. Uostalom sama riječ konzevacijska obrada uključuje nekakvu obradu (gruber, tanjurača, podrivač i razno ali bez pluga naravno) s biljnim ostatcima na površini tla. Stoga, do sada strojevi koji su se koristili za takvu obradu više nisu za dotičnu obradu. Već za tu namjenu su najskuplje strojevi/sijačice koje si mogu samo priuštiti najveća gospodarstva u hr.