Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sladorana
  • 28.04.2018. 10:30

Praktična gnojidba usjeva šećerne repe dušikom

Dušik je prinosotvorni element. Po jedinici iskorištenog dušika (kg) dobijemo 80-ak kg repe. Kako navode mnogi stručnjaci s područja ishrane bilja, "management" gnojidbe je nauka i umjetnost - kako primijeniti u praksi na određeno mjesto traženu formulaciju u pravo vrijeme (timing) te postići efekt, maksimalnu proizvodnju i ekonomičnost!

Foto: Pixabay/Motorjan11
  • 999
  • 51
  • 0

Jedan od makroelemenata, najuže povezan s ishranom bilja, jest dušik. On je prinosotvorni element. Po jedinici iskorištenog dušika (kg) dobijemo 80-ak kg repe. Za fosfor to iznosi 50 kg, a za kalij 30 kg repe. Izbalansirana gnojidba treba biti u funkciji očuvanja okoliša s jedne strane i ostvarenja visokog prinosa i kvalitete s druge strane. Naša proizvodna područja, gledajući agroekološki, jako se razlikuju. Kako navode mnogi stručnjaci s područja ishrane bilja, "management" gnojidbe je nauka i umjetnost - kako primijeniti u praksi na određeno mjesto traženu formulaciju u pravo vrijeme (timing) te postići efekt, maksimalnu proizvodnju i ekonomičnost.

Premalo dušika rezultirat će smanjenim prinosom, a previše nižom digestijom i povećanjem nešećera u soku i štetnog dušika. U gnojidbi šećerne repe posebno je značajan omjer dušika i kalija jer povećanjem doze dušika raste usvajanje kalija, ali i natrija, uz pad tehnološke kvalitete korijena. Količina dušika u tlu se neprestano mijenja i nemoguće je osigurati mineralne rezerve dušika (nitratnog i amonijačnog) koje biljka usvaja.

Oblici dušika i primjena

Dušik se nalazi u tlu u organskim (humus i nerazloženi biljni te životinjski ostatci) i anorganskim spojevima. Mineralni oblik dušika (amonijačni i nitratni) koji biljke usvajaju namiruje se mineralnom gnojidbom. Obje forme dušika prolaze poznati nam proces "kruženja dušika". Nedostatak dušika u ishrani ubrzava sazrijevanje. Rano prestaje stvaranje lisne rozete. Simptomi nedostatka dušika javljaju se prvo na najstarijem lišću koje gubi zelenu boju te dobiva prvo svijetlozelenu a potom žuto-zelenu boju. Žućenje ide duž lisne žile, a rubni dijelovi lista ostaju zeleni. Biljka zaostaje u razvoju. Mladi listovi u središtu rozete su manji, kopljastog oblika. Opisani vizualni simptomi često mogu biti uzrokovani drugim faktorima. Jedino kemijska analiza može sa sigurnošću utvrditi da se radi o nedostatku dušika.

S druge strane, preobilna ishrana dušikom potiče rast nadzemnog dijela biljke uslijed čega biljke imaju preveliku lisnu masu na štetu korijena, tkivo biljke postaje spužvasto i time znatno neotpornije. Parenhimske stanice imaju tanku stijenku pa su jače podložne bolestima i napadima štetnika. Povećava se udio štetnih dušičnih spojeva na račun šećera i tako se narušava tehnološka kvaliteta sirovine, smanjuje se kvaliteta čuvanja, lošija je kvaliteta rezanja korijena i općenito su veći troškovi prerade i prijevoza.

cee
Premalo dušika rezultirat će smanjenim prinosom, a previše nižom digestijom i povećanjem nešećera u soku i štetnog dušika (foto: Pixabay/Ehrecke)

U fazi nicanja šećernoj repi nije potrebna značajna količina dušika u površinskom sloju jer sjeme sadrži dovoljnu količinu (3-3,9%) za mladu biljku. Prekomjerne količine dušika u površinskom sloju, posebno u amonijačnom ili amidnom obliku, u fazi klijanja smanjuju energiju klijanja i ometaju korištenje rezervi iz sjemena. U uvjetima viška dušika mlade biljke se pliće ukorjenjuju, što može kasnije, ukoliko zasuši, otežati opskrbu vodom i hranivima. Prelaskom na samostalnu ishranu pojavom prvog para pravih listova potrebno je planirati i prvu prehranu dušikom. Najveći dio dušika usvaja se u fazi intenzivne izgradnje lisne mase i korijena (sinteza bjelančevina) koja završava krajem lipnja ili početkom mjeseca srpnja. Biljka usvaja izvrsno oba mineralna oblika dušika (kationski NH4+ i anionski NO3-). Slijedi faza intenzivnog nakupljanja šećera u korijenu. Sav dušik iz gnojiva trebao bi biti usvojen 4-6 tjedana prije vađenja (što je, naravno, teško postići). Do kraja vegetacije biljci je na raspolaganju dušik iz mineralizacije.

Gnojidba na sirovinskim područjima Sladorane i Vira

U planiranju gnojidbe više se ne ravnamo po uvriježenim i "prošlogodišnjim" iskustvima. Svaka godina je drugačija, a razlike i specifičnosti terena zahtijevaju individualni pristup svakoj površini. Iz "korijena" je promijenjen i pristup gnojidbi na sirovinskim područjima Sladorane i Vira. Uzorkovanjem tala i njihovom analizom dobivamo preporuke kojih se treba pridržavati, a sve u cilju ostvarenja visokih prinosa i kvalitete. U Tablici 1. su prikazani podatci uzoraka iz proizvodne 2016./17. godine.

Od obrađenih uzoraka tla u 2017. godini na sirovinskom području Sladorane d.o.o. i Vira d.d. vidljivi su veliki rasponi, kako u očekivanim prinosima, pH vrijednosti i humusu, tako i u iskazanim potrebama dušika. Nmin uzorkovanje obavljeno je pred sjetvu, iz dvije dubine, 0-30 i 30-60 cm, temeljem kojih se utvrđuje biljkama lako pristupačan amonijski i nitratni oblik dušika. Ukoliko je preporučena količina N veća od 100 kg/ha, treba raspodijeliti KAN ili AN 50% predsjetveno i 50% u prihrani.

Tablica 1. Statistika rezultata kemijske analize tla 2017. za šećerane Sladorana i Viro

 
 
Očekivani prinos t/ha
pH-KCl
Humus %
N - potreba kg/ha
Nmin rata kg/g
RP%
Sladorana
min
40,27
3,69
1,10
53,00
20,00
44,74
max
78,31
7,81
4,14
180,00
197,00
87,01
Viro
min
41,44
3,59
1,12
53,00
18,00
46,04
max
72,94
7,67
4,14
180,00
183,00
81,04

Iz prakse - važne činjenice i potrebne korekcije

Solni udar. Proljeće zna biti i duže vremena bez oborina. Unošenjem većih količina mineralnog gnojiva u suho tlo, zbog porasta osmotskog tlaka dolazi do solnog udara. U takvim uvjetima problem je usvajanje vode i otopljenih hraniva.

Prihrana - u dijelu područja potrebna je na lakim tlima, siromašnim humusom, i to u fazi drugog para pravih listova. Zakašnjele prihrane prave veću tehnološku štetu. Raspodjeljivanje gnojiva po vlažnom lišću, od kiše ili rose, kao i primjena kada se duže ne očekuju oborine, treba zaboraviti.

Primjena većih količina dušičnih gnojiva (mineralnih i organskih) dovodi do onečišćenja podzemnih voda ispiranjem lako pokretljivog nitratnog oblika dušika.

Primijeniti UREU ili UAN dok je temperatura tla na 15 cm dubine najviše 10°C, a predsjetveno (start) i u prihrani isključivo koristiti KAN ili AN.

KAN koristiti na kiselim i neutralnim tlima, a AN koristiti na karbonatnim (alkalnim) tlima. Gnojidba šećerne repe treba se uskladiti s njezinim potrebama i agroekološkim uvjetima. Povećano ulaganje u N-gnojidbu utječe na povećanje troškova vađenja, povećava cijenu prijevoza korijena s nižim postotkom šećera, smanjena je sposobnost čuvanja do prerade (sklonost bolestima, pojačano disanje korijena), lošija fizikalna svojstva korijena (sklonost lomu, loše rezanje) i potreba više energije u preradi uz nižu efikasnost ekstrakcije.

vr
U fazi nicanja šećernoj repi nije potrebna značajna količina dušika u površinskom sloju jer sjeme sadrži dovoljnu količinu (foto: Sladorana)

Fosfor i kalij vrlo se malo premještaju po dubini tla (~2 cm/god.) pa će plitko uneseni u tlo utjecati na sporiji rast korijena u dubinu. Kasnije u vegetaciji, repa slabo usvaja vodu jer plitak korijen onemogućuje dovoljno usvajanje vode i hraniva iz dubljih slojeva tla.

Formulacija mineralnog gnojiva NPK 15:15:15 ima plitak unos hraniva i neodgovarajući omjer P i K, te ih treba izbjegavati dodavati predsjetveno. Glava, vrat i dio tijela repe su iznad površine tla, što u vađenju repe predstavlja gubitak.

Osnovna gnojidba može sadržavati malu količinu dušika. Na "lakšim", pjeskovitim i praškastim tlima u jesen ne treba dati više od 30% ukupno potrebne doze N, dok se na ilovastim i ilovasto-glinastim tlima može primijeniti i do 50%. Ostatak primijeniti što ranije u proljeće.

Gnojidba MAP-om NP (10:40:0), kalijevom soli (60% KCl) i ureom u jesen osiguravaju izbalansiranu gnojidbu po cijelom profilu tla.

Primjena amonij sulfata (ASN-a) ili amidnog N-gnojiva (urea ili UAN) u prihrani šećerne repe ima štetne posljedice, smanjuje se prinos korijena, povećava lisna masa, biljka je sklonija bolestima, snižava se sadržaj šećera i tehnološka kvaliteta korijena.

Sjetva međuusjeva (gorušica bijela) uz mnogobrojne prednosti osigurava značajne količine dušika koje treba uzeti prilikom izračuna ukupne potrebne količine dušika u ishrani šećerne repe.

Autor: mr. sc. Zita Ladocki-Jularić, Sladorana d.o.o.


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]

Tagovi

Sladorana Šećerna repa Gnojidba Dušik Fosfor Kalij KAN NPK Prihrana Prinos Šećerana Viro


Partner

Sladorana d.o.o.

Šećerana 63, 32270 Županja, Hrvatska
tel: 032/820-100, e-mail: [email protected] web: http://www.sladorana.hr