Miskantus - jedno u teoriji, drugo u praksi!
Miscanthus giganteus jedna je od najzanimljivijih energetskih biljaka našeg vremena, i to uz minimalni angažman i ogromne prinose. Energetski je visokokvalitetna i ekološki prihvatljiva sirovina za proizvodnju krutih biogoriva. Kod nas je poznat i kao kineska trska ili kineski šaš. Zbog velikih dimenzija, na engleskom je dobio ime elephant grass (slonova trava).
Miskantus predstavlja jeftiniju, domaću i vrlo zgodnu zamjenu za uobičajeni malč koji je izuzetno izdržljiv i potrebne su manje količine. Osim toga iverje Miscanthusa se koristi i kao sredstvo za izolaciju odnosno kao dodatak građevinskim materijalima. Najveći dio Miscanthusa koristi se za ogrjev, kao zamjena za drvo direkno sa polja.
Može se koristiti kao prostirka za konje i male životinje. Slama miskantusa ima veću moć upijanja od normalne slame i može se, što je vjerojatno najveća prednost, poslije upotrebe ponovo koristiti za gnojidbu. Miskantus je strana vrsta i za uzgoj u RH potrebna je dozvola Ministarstva zaštite zdravlja i okoliša.
Prije tri godine Alenka i Srećko Blažević iz Karlovca uključili su se u pilot projekt Karlovačke županije za proizvodnju miskantusa. Poklonjeno im je 9.000 komada rizoma miskantusa i posadili su na jednom hektaru. Za sadnju je bio potreban vlasnički list i 1 ha zemlje. Na zemlji je bio drač pa su zemlju pripremili, malčirali, preorali i prefrezali. Sađen je 2014. ručno. 2015. su ga pokosili i ostavili kao malč na njivi, a 2016. su ručno poželi prvi urod. Zbog kišne godine bilo ga je 1,5 do 2 tone. Ove godine ga je snijeg dosta slomio, a očekivani prinos je 5,6 do 8 tona. Sada, 2017. ne znaju što i kako dalje.
"Kontaktirala sam nekoliko firmi koje se bave peletama, ali s obzirom na malu količinu nije im bilo interesantno, a neki od njih nisu ni čuli o miskantusu. Ovo je naša prva veća berba koju očekujemo, ali tko otkupljuje miskantus?
Prvi problem koji nas je zadesio bio je korov i trava koji su nikli zajedno sa miskantusom. Tražili smo koga i kako da dobijemo podatak s čime tretirati i tako došli do Josipa Fabijanča iz firme Miskantus d.o.o. Družba za razvoj, opskrbo in promocijo obnovljivih virov energije iz Murske Sobote. Dao nam je dosta savjeta, a među ostalim i s čime tretirati korov koji je niknuo. Vrlo ljubazan i spreman na pomoć rado je odgovorio na svaki moj mail i upit o miskantusu te je upravo njegov savjet bio da prvu godinu 2015. požanjemo i ostavimo za malč na njivi.
Kopajući, ili bolje rečeno guglajući u travnju 2015. došla sam do Nikole Bilandžije dipl.ing.agr sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je upravo u tom periodu i doktorirao upravo na miskantusu. No ništa više osim savjeta i podataka o rastu miskantusa nismo dobili jer ni on kao čini mi se nitko u HR o otkupu i preradi nema pojma. Sve su to pusta istraživanja ali konkretnog finalnog proizvoda ili bolje rečeno iskorištenja miskantusa kao sirovine ili energenta nema.
Došla sam i do Sanje Jurinac koja je zastupnik firme iz Slatine i koja mi je poslala podatke Miscanthus F.A.R.M. iz Austrije, a kontakt osoba je Johannes Furtlehner, koji bi navodno otkupio naš miskantus, ali ja i suprug zbog nepoznavanja jezika i nedovoljne informiranosti nismo ga kontaktirali.
Pokušali smo naći tko bi nam napravio uslugu briketiranja ili da nam netko iznajmi briketirku da si sami izbriketiramo i koristimo za loženje u centralnom, ali ni to nismo uspjeli. To bi nam bilo najisplativije, ali još za sad ništa. U Celju ima proizvođač Kmetija Zorko. Od njega sam dobila volju da ne odustanem. Čovjek ima 8 hektara pod miskantusom već sedam godina, razvio je i tržište, a u planu mu je otkup od malih proizvođača u ovom dijelu EU", ispričala je Alenka.
Inače, kaže, Zorko ima i grijanje obiteljske kuće na sječku miskantusa. Izrađuje brikete, ima svoju briketirku koju im je zdušno ponudio da je prevezu kod sebe i izbriketiraju svoj miskantus.
"Kad je dobra sezona ima 17-18 tona po hektaru, a na istoj toj površini prošlu godinu kad je bilo kišno bilo je samo 3 tone. Njegovo glavno tržište su farme kokoši i pura, a miskantus koriste za nastrti ispod životinja jer ima veliku moć upijanja i sad po tim novim zakonima EU za ekološku proizvodnju i gnoj sa farmi mora biti eko uzgoja, a to upravo daje miskantus.
U svim zemljama EU čini se da je miskantus prepoznat, samo kod nas u RH nažalost ništa. Pitam se zašto to mora biti tako, ima li naznaka promjene i boljitka ili da i mi kao i svi u Hrvatskoj odmah odustanemo. Eto to je naša pomalo tužna priča zvana miskantus, puna saznanja o toj čudnoj biljci ali nažalost ništa više od toga", kaže Alenka.
Nažalost, miskantus je i dalje na njivi.
Tagovi
Autorica
Andrej Žalec
prije 1 godinu
@renata dragović , šta je danas sa tom pričom. Bilo bi zanimljivo, da to objavite..LP