Poticaji poljoprivredi smanjeni 6 posto

Poticaji poljoprivrednicima za 2009. godinu bit će šest posto manji negoli se prvobitno proračunom planiralo, stoji u rebalansu državne blagajne. Poljoprivrednici će, drugim riječima, rebalansom izgubiti točno onoliko koliko i zaposleni u državnim službama. Umjesto prvobitno planiranih 2,49 milijardi kuna za ovu godinu, poljoprivrednicima će biti isplaćeno 150 milijuna kuna manje, odnosno 2,34 milijarde kuna subvencija.

Prije utvrđivanja rebalansa, podsjetimo, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, upitan hoće li biti smanjivanja potpora, odgovorio je kako te potpore predstavljaju dohodak poljoprivrednim proizvođačima te će, bude li potrebno, biti smanjene kad se budu smanjivale i sve druge plaće. To je očito i učinjeno, no u rebalansu proračuna ne vidi se na koji će način, odnosno kome će potpore biti smanjene - hoće li biti linearno smanjenje, ili će se oduzimati sukladno određenim kriterijima. Na to pitanje ne odgovara ni sam Pankretić, koji našem listu napominje samo da je ukupan iznos smanjen šest posto. Na pitanje kako će se to odraziti na koalicijski sporazum HDZ-a, HSS-a i liberala, koji predviđa povećanje poticaja poljoprivrednicima svake godine, odgovara kako je sporazum potpisan prošle godine, kad se nipošto nije moglo znati što će se događati.

Novi predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, Željko Mavrović, vjeruje kako će se poticaji poljoprivrednicima smanjivati linearno, odnosno svima jednako, što se, dodaje, ne može izbjeći. Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo odgovara kako do smanjenja poticaja ne bi smjelo doći. Dopredsjedniku Matice hrvatskih sindikata Vilimu Ribiću, koji naglašavao kako država treba štedjeti na poticajima a ne zaposlenima u javnim službama, Laslo poručuje kako bi se svi učitelji, liječnici i ostali, koji ne žive od poljoprivrede, a njome se "rekreativno" bave, sada trebali odreći poticaja na račun onih koje poljoprivreda uistinu i hrani. Laslo zaključuje kako država prije svega treba poticati plansku sadnju kultura koje nam trebaju te stočarstvo, a ne poticati sadnju kultura kojih imamo i previše, poput pšenice, kukuruza i slično.

Država je za proizvodnju u prošloj godini na račune 85.000 poljoprivrednika izdvojila 2,52 milijarde kuna poticaja, svakom tko ima bar jedan hektar obradive površine ili jedno grlo stoke. Takve socijalne, a ne proizvodne mjere, nemaju smisla, smatra Stipan Bilić, direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a. Poticati treba one koji proizvode više, a ne sve redom, zaključuje Bilić.

Autor: Bojana MRVOŠ-PAVIĆ